Predavanje Stjepana Sučića ’50. obljetnica Hrvatskog proljeća’ održat će se u četvrtak, 30. rujna, u čitaonici Narodne knjižnice Grad s početkom u 18 sati.
O Hrvatskom proljeću govorit će njegov vrlo aktivni sudionik Sučić, u to vrijeme student FER-a i član Matice hrvatske. Hrvatsko proljeće je naziv za intenzivna politička gibanja u Hrvatskoj, bogato kulturno stvaralaštvo i promišljanje o strateškim gospodarskim programima, vrijeme posebno obilježeno legitimiranjem hrvatskoga nacionalnog identiteta. Ono je započelo sredinom šezdesetih i kulminiralo tijekom 1971. godine a zalaz doživjelo u 1972. godini. Doba je to procvata kulturnog stvaralaštva, prožeto slobodom govora i pisanom riječi. Matica hrvatska je svojim knjigama, znanstvenim skupovima i književnim priredbama nastojala odgovoriti. Pokrenula je Hrvatski tjednik. Sav hrvatski narod bio je prožet ozračjem demokracije i slobode. Pokret hrvatskih sveučilištaraca doveo je u službenu studentsku organizaciju novo vodstvo. Deklaracijom je obranjen hrvatski književni jezik. Pokrenute su rasprave o bitnim pitanjima gospodarskog razvoja i prometnog povezivanja Hrvatske. Osnovani su mnogi ogranci Matice hrvatske. Nakon sjednice Predsjedništva SKJ u Karađorđevu početkom prosinca 1971. godine uslijedila je represija uhićenjem studentskih lidera i prvaka MH, više stotina osuda za političke prekršaje, čistke članova SKH i stvaranje trajnog traumatiziranog stanja u Hrvatskoj. Hrvatsko proljeće predstavlja uvodni čimbenik u stvaranju samostalne hrvatske države početkom devedesetih godina XX. Stoljeće.