Ljetne rujanske noći 1936. godine negdje oko 21 sat nebom poviše Cavtata proletjele su dvije rakete i Cavtat je odjednom postao „goruća baklja“. Kuće, obala, brodovi, crkve, sve je bilo rasvijetljeno, budući da su za tu priliku bili pripremljeni posebni lumini koji su osvijetlili cijeli Cavtat. More je bilo mirno te je odsjaj brodova u moru stvarao još posebniji ugođaj. Istovremeno je na parobrodu „Cavtat“ svirala cavtatska limena glazba doprinoseći harmoniji svijetlosti i zvuka. Potom su se začuli i skladni zvukovi gitare i violine prožimajući se sa zvukovima limene glazbe, stvarajući zvučnu kulisu za ilimunaciju koja je trajala sve do 22 sata. Nakon toga uslijedile su drukčije note, note koje su pratile ples ljudi opijenih ljepotom događaja.
„ŠESNAEST VRLO UGODNIH DANA“
Toga 3. rujna Cavtaćani su priredili tzv. venecijansku noć gostima koji su prispjeli iz Engleske. Naime, u Cavtat je doputovao vojvoda od Kenta, brat engleskoga kralja Edvarda VIII, sa svojom suprugom. Vojvoda je u Cavtat doputovao još 23. kolovoza te godine, a spektakularna iluminacija u večeri 3. rujna priređena mu je u znak oproštaja. No, vojvoda od Kenta nije bio jedini član kraljevske obitelji koji je u kolovozu 1936. krstario dubrovačkim akvatorijem. Dok je vojvoda boravio u Cavtatu, u Dubrovnik je prethodno doputovao njegov brat, kralj Engleske Edvard VIII. On je u Dubrovnik doputovao s jahtom „Nahlin“ na kojoj je krstario sa gospođom Wallis Simpson. Nakon tri dana Edvard se iz Dubrovnika zaputio u Boku Kotorsku i Grčku. O motivima dolaska Edvarda VIII možemo samo nagađati, no poznato je da je vojvoda od Kenta Cavtat posjetio na nagovor Boža Banca, brodovlasnika i direktora Jugoslavenskog Lloyda. Kada je doputovao u Cavtat 23. kolovoza 1936. sletio je u cavtatsku luku s hidroplanom, a odsjeo je u vili Banac, gdje ga je dočekao i pozdravio Božo Banac sa svojom suprugom. Cavtat je tada još bio malo ribarsko mjesto, ali već u to vrijeme turizam postaje jedna nova gospodarska grana koja će u budućnosti značajno doprinjeti boljitku Cavtat i njegovih mještana. Ovaj posjet Cavtatu značio je puno, budući je veliki broj engleskih turista te godine boravio u Cavtatu, a veliku ulogu u turističkom promicanju Cavtata odigrali su i mediji koji su izvještavali o boravku kraljevske obitelji, te su sve to cavtaćani maksimalno iskoristili promičući Cavtat kao novu Europsku turistički destinaciju. Za vojvodina boravka u Cavtatu na raspolaganju mu je bila jahta „Tiha“, vlasništvo Jugoslavenskog Loyda, a vojvoda se svakodnevno odlazio kupati na Supetar; u međuvremenu je posjećivao Dubrovnik i uživao u obilasku grada. Pred sam odlazak vojvoda je novinarima izjavio: „Mi smo u Cavtatu proveli šesnaest vrlo ugodnih dana, koji će nam ostati u neizbrisivoj uspomeni. Ljepota prirodnih krajeva doprinjela je da je naš odmor bio potpuni užitak. U sjaju sunca, kupajući se u bezbrojnim uvalama i na krasnim otocima naš je odmor bio savršeno prijatan, zahvaljući također i ljubaznosti pučanstava, koje je razumjelo našu želju za samoćom i mirom…“