Grad Županja je donio odluku kojom svi građani, koji imaju prebivalište, ali i tvrtke s tog područja od prvog dana ove godine imaju besplatan parking. Naime, sva javna parkirališta u Županji svrstana su u jedinstvenu parking zonu. Bila je ovo vijest koja je početkom godine ‘odjeknula’ u javnosti i dala nam na razmišljanje – što je to od javnih usluga besplatno kod nas, za sve sugrađane? Taj popis je kratak, a u većini slučajeva vrijedi samo za određeni broj ljudi. Pa se tako od ove godine učenicima osnovnih i srednjih škola omogućen besplatni abonamenat. Na stranicama Libertasa se ističe kako je umirovljenička mjesečna beskontaktna karta za osobe iznad 65 godina također besplatna. Javni gradski prijevoz zasad nije besplatan svima, a omogućavanje navedenog je cilj ove gradske uprave. Nije javna usluga, ali đir zidinama za stanovnike Dubrovačko-neretvanske županije je besplatan. Pitali smo pojedine gradske vijećnike za što smatraju da bi u Dubrovniku moglo biti besplatno našim sugrađanima, kao, primjerice – parking?
Besplatan vrtić
— Nama je praktično besplatan parking, od 8 eura mjesečno. To je stvarno minimalna cijena za mjesečni parking. Uopće nije problem u tome, nego je problem što vi ne možete naći parking! Na vlastitom primjeru, mjesečno potrošim najmanje duplo više novaca, zato što se nemam gdje parkirati. I onda se moram parkirati na mjesta koja se plaćaju, koja nisu u okviru Grada, odnosno Sanitata – istaknula je gradska vijećnica Terezina Orlić (DDS) za DuList. Spominjući neke usluge koje su besplatne našim sugrađanima, navodi kako se slaže sa svim mjerama ‘ako je društvo dovoljno bogato za to’.
— Međutim, meni uvijek negdje ‘tuče’ u glavi obiteljski cenzus gdje bi neke stvari trebalo staviti u okvire cenzusa. Nažalost, nismo toliko bogati da bismo mogli ‘šakom i kapom’ dijeliti’. Naravno da bi bilo lijepo da imamo besplatni parking, kao i neke druge stvari, ali treba doći do tog stupnja – rekla je Orlić ističući svoje mišljenje. Na pitanje što bi se našim sugrađanima mogla omogućiti kao besplatna usluga, smatra da ‘imamo dovoljno toga već besplatno, odnosno bez ikakve naknade i bez uzimanja u obzir koliko je netko sposoban – jer imate enormne razlike u plaćama’.
—Mislim da imamo dovoljno toga na besplatnoj razini. Naravno da postoje neke mjere ako biste išli u nekom demografskom smislu, a onda bi bilo dobro da svi imaju besplatan vrtić. Dakle, potrebno je prvo znati u kojem smjeru želite ići i koje su vam strategije te na temelju toga donijeti odluku o besplatnim uslugama – rekla je.
Besplatne članarine
Nezavisni gradski vijećnik Ivan Cetinić također spominje pomoć roditeljima u smislu određenih besplatnih usluga.
— Išao bih u smjeru, kao što je i gradonačelnik obećao do kraja mandata, a to je da vrtići budu besplatni. To bi bila ‘zvijezda vodilja’. Također, kako najlakše pomoći svakoj obitelji? Kroz sport! Za djecu bih omogućio besplatne članarine u klubovima ili da se roditelji oslobode davanja troškova za putovanja. Time ste direktno pomogli de facto svakoj obitelji – naglasio je Cetinić.
‘Nije nemoguće, ali je jako teško’
Svoje mišljenje o ovoj temi dao je i gradski vijećnik Željko Raguž (DUSTRA), ističući isto tako besplatan vrtić za treće dijete u nešto drukčijem ‘aranžmanu’.
—Mislim da kao Grad imamo dobar socijalni program koji može uvijek biti bolji. Kako i sam imam malu djecu, onda su općenito sve neke stvari koje mogu biti besplatne i povoljnije, uvijek usmjerene na djecu. Grad i sada ima opciju, koliko sam upoznat, da treće dijete ima besplatan vrtić, ako je još drugo dvoje djece u vrtiću. Smatram da je, iako osobno imam petero djece, gotovo i nemoguće imati troje djece u vrtiću u istom trenutku. Po meni, to bi trebalo promijeniti na način da treće dijete ili njih više bude besplatno u vrtiću, bez obzira na to jesu li dvoje djece stariji ili nisu. Dakle, ako dvoje djece ide u školu, treće dijete bi trebalo ići besplatno u vrtić. Vrtić je odlična mjera, ali teško uhvatljiva za veliku većinu stanovništva koji imaju tri ili više djece. Troje djece moraju biti u vrtiću da bi vam treće dijete ostvarilo pogodnost besplatnog vrtića. Nije nemoguće, ali je jako teško – rekao je. Smatra da je besplatan Libertasov pokaz za učenike dobra stvar i mjera za najmlađe.
—Roditelji mogu uštedjeti iznos od otprilike 100 eura po djetetu, što nije malo! – naveo je. Podsjetio je da je, dok je bio dogradonačelnik, pokrenuo otvaranje teretana na otvorenom, takozvani street workout. —Smatram da bi se trebalo još takvih igrališta napraviti. Često i sam pođem tamo trenirati te bude veliki broj naših sugrađana koji dođu na takva igrališta. I sigurno postoji potreba da se još takvih igrališta otvori. Ne može svatko priuštiti odlazak u teretanu na mjesečnoj razini, a ovdje imate dovoljno sprava uz pomoć kojih se čovjek može kvalitetno rekreirati.
— Mogao bih sad nabrojati trideset stvari koje bi bilo super da su besplatne, ali onda će grad povećati stavke na nekoj drugoj strani da bi kompenzirao to nešto što je besplatno. Onda tu i dalje imamo problem. Stvari koje sam nabrojao su vrlo lako izvedive, a ne koštaju puno – naveo je.
‘Nije niti nadstandardan, niti razvojni’
Što se tiče besplatnih javnih usluga u nekim gradovima, realno to ne postoji jer se sve to na kraju treba platiti, na jedan ili drugi način – rekla je gradska vijećnica Anita Bonačić Obradović (SDP). Misli da je ‘nerealno u ovoj situaciji pričati o popisu želja s ovom gradskom vlasti’.
—Ako ćemo govoriti o tome kako bi moglo biti da se grad vodi na odgovorniji i racionalniji način, prvenstveno onda trebamo govoriti o tome da se napravi racionalizacija gradske uprave, da osmislimo novi način prihoda za grad, i što non-stop spominjemo da se zidine 100 posto vrate gradu na upravljanje – naglašava. Prvi uvjet da se može nešto besplatno dati, ističe dalje, jest – da ima novca te da se gradski proračun oslobodi od ‘pritiska prevelike gradske uprave, kredita koje imamo i nepotrebne potrošnje’, govori nam.
— Onda možemo govoriti o nadstandardu što Dubrovnik definitivno zaslužuje, odnosno njegovi građani, u nekakvom razumnom proračunu. Iako nam je proračun do sada najveći, i jedan od većih u Hrvatskoj – on nije niti nadstandardan, niti razvojni. Uz takav proračun ne možemo imati nikakve razvojne projekte. Jako smo zaduženi i u biti možemo samo trošiti svoju energiju na priču što bi bilo, kad bi bilo, no to je kontraproduktivno. Naš prvi zadatak bi bio vratiti natrag život u proračun, da imamo nove izvore prihoda, da imamo manju gradsku upravu. Tek onda realno možemo govoriti o besplatnim javnim uslugama poput javnog gradskog prijevoza, a da ne govorimo o nekim malo većim stvarima. Mi kao Grad Dubrovnik nismo ni među prvih 10 ili 15 gradova po izdvajanju za obrazovanje. Za Dubrovnik se uvijek misli da pruža neki nadstandard svojim građanima, međutim to je fiktivno. Mi bismo trebali puno više od toga nego što je odvajanje za besplatan đački pokaz – rekla je.
Ako bi se pričalo o mogućim besplatnim stvarima, Bonačić Obradović je rekla kako treba biti realan te među ostalim navela – zašto se djeci ne bi, tijekom održavanja Dubrovačkog zimskog festivala, omogućilo besplatno klizanje ili osobama starije životne dobi omogućiti besplatno pravno i psihološko savjetovanje? Podsjetila je kako je prihvaćeno šest SDP-ovih amandmana kojima su ‘usmjerili 250 tisuća eura na nadstandard sugrađana’.
—S našim amandmanom smo omogućili da budu besplatni ulošci u školama. To još nije provedeno, no obećano je. Povećali smo naknade za rođenu djecu, omogućili smo sufinanciranje medicinski potpomognute oplodnje, povećali smo iznose za poduzetnice, povećali smo iznose za naknade učenicima i njihovim mentorima… Nismo uspjeli u tome da se svakom učeniku omogući voucher od 70 eura na početku svake godine za besplatne radne bilježnice, likovne mape… To drugi gradovi imaju, a koji imaju manji proračun nego Dubrovnik. Ono što Dubrovnik može, a što dosad nije napravio i za što se mi zalažemo su besplatni vrtići – ističe također Bonačić Obradović te dodaje: ‘Kad vidimo neke druge gradove koji su daleko manje razvijeni od Dubrovnika i što sve nude, onda se zapitamo o kojem nadstandardu pričamo?’.
Objavljeno u tiskanom izdanju 24. siječnja 2024.