Hrvatska

Picula: Tražit ćemo zaštitu malog ribarstva kroz kulturnu baštinu

Ministarstvo kulture priprema prijedlog kojim će se za malo ribarstvo u Hrvatskoj pred tijelima EU tražiti zaštita kroz kulturnu baštinu, rekao je u petak u Dubrovniku zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula.
U izjavi novinarima uoči okruglog stola “Strategije održivog razvoja otoka i priobalnih područja”, Picula je rekao kako je tijekom pregovora o ribarstvu napravljen propust jer su više uzimani u obzir interesi profesionalnog, u odnosu na malo ribarstvo.
”Napravljen je propust u pregovorima, jer u poglavlju oko ribarstva su više uzimani u obzir interesi profesionalnog ribolova nego malog. Moglo se to drugačije napraviti, a postoje slučajevi diljem Sredozemlja gdje je mali ribolov štićen kroz progovore o kulturnoj baštini”, rekao je Picula te dodao kako je na takav način mali ribolov izuzet iz restrikcija koje nameće Europska komisija.
”Ribolov se dijeli na rekreativni, sportski i profesionalni ribolov. Mi imamo kategoriju malog obalnog ribolova, a zbog direktiva je reduciran broj nositelja dozvola za mali ribolov sa 15 tisuća na tri tisuće. Ništa nije uklesano u kamen i mislim da je u pripremi jedan zahtjev Ministarstva kulture, a nadam se da će biti uključeno i Ministarstvo gospodarstva u kojem će se ići prema europskim institucijama da se u dogledno vrijeme ispregovara jedna nova pozicija kako bi se mali ribari vratili, ako ne u istu poziciju u kojoj su bili prije ulaska u EU, onda barem jako blizu toga”, rekao je Picula.
Predsjednik Europske federacije malih otoka Christian Pleijel rekao je ovom prilikom kako većina otoka u EU često ima slične probleme, ali kako postoje dobri primjeri gdje su otočni sabori dobili značajna sredstva iz EU za razvoj svojih otoka.
”Problemi otoka u EU nisu svugdje isti, ali su često slični. Većina otoka je pogođena zbog starenja stanovništva i odlaska ljudi, ali i problema vezanih uz turizam. Turizam ima veliki broj oblika, od sportskog, hodočasničkog, pa do brendiranja zabrane automobila na otocima. Turizam se treba dobro organizirati, a mnogi mali otoci su se okrenuli isključivo tome dok su agrikultura i ribarstvo kao način privređivanja s vremenom nestali. Mislim da smo previše iskoristili i prirodne i ljudske resurse otoka”, rekao je Pleijel.
Zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula istaknuo je kako su Hrvatskoj do 2020. godine na raspolaganju veliki iznosi iz raznih fondova EU, a kako postoje dobri primjeri poput Španjolske i Portugala, te Malte i Cipra koji su zaustavili odlazak mladih ljudi.
”Europa u ovom trenutku ima čak 15 milijuna stanovnika koji žive na malim i srednjim otocima. Kad bi sve te ljude stavili u jednu državu, to bi bila deveta po redu država u EU. Činjenice govore kako je BDP na otocima 21 posto manji u odnosu na kopno, depopulacija je izrazita, imaju problema s transportom, otežan je dolazak kapitala itd.”, rekao je Picula te dodao kako već dvije godine pokušava o tome otvoriti javnu raspravu.
”Nadam se da će se to odraziti na zakonodavstvo i da ćemo slijediti dobre prakse koje su primijenile Španjolska i Portugal, ali u prvom redu Cipar i Malta koje su uspjele spriječiti odlazak mladih, ali i pospješile dolazak novih ljudi bez ugrožavanja integriteta otočana”, rekao je Picula te istaknuo primjer Finske kao zemlje koja je dobro riješila odnos kopna i mora potičući tamošnje stanovništvo na brendiranje otočnih proizvoda.

Pročitajte još

Grad Dubrovnik nastavlja stipendirati deset vukovarskih studenata

Dulist

Donesena je odluka: Hrvatska ulazi u Schengen!

Dulist

VLADA DONIJELA UREDBU Od sutra jeftinije gorivo!

Dulist

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija