Dvanaesta Noć knjige, koja se tradicionalno organizira u povodu Svjetskog dana knjige i autorskih prava (23. travnja) i Dana hrvatske knjige (22. travnja) i ove se godine obilježava u Dubrovačkim knjižnicama.
Fokus ovogodišnje Noći knjige je umjetna inteligencija koja prerasta u društveni fenomen. Najavljena kao temelj četvrte industrijske revolucije, pred čovjeka postavlja niz izazova te filozofskih i etičkih pitanja. U prvom danu obilježavanja, u petak u ogranku Lapad, Noć knjige započela je književnim susretom učenika OŠ Lapad s Lukom Paljetkom gdje su zajedno obilježili 50 godina postojanja zbirke šaljivih pjesama ‘Miševi i mačke naglavačke’, rođendanskom zabavom čitateljskog kluba ‘Zumići’, a u popodnevnim satima mališani su imali priliku poslušati pripovjedačicu Vanju Balent koja je ispripovijedala priču ‘Nekada davno iza sedam gora i iza sedam mora…’a, nakon pripovijedanja održan je otvoreni sastanak Čitateljskog kluba za mlade.
U suradnji s Informatičkim klubom Futura, na Odjelu za djecu i mlade Dubrovačkih knjižnica, Krešimir Barbarić je održao dvije radionice za djecu. Na prvoj radionici, djeca od 5 do 10 godina imala su priliku raditi s Cubetto drvenim robotima koji se koriste za učenje djece logičkom razmišljanju. Set je uključivao Cubetto kontrolnu ploču i blokove za davanje naredbi. Djeca su postavljala blokove na ploču kako bi zadali naredbe robotu, a cilj je bio da se robot kreće do određene točke izbjegavajući prepreke. Na drugoj radionici namijenjenoj djeci od 10 do 15 godina, polaznici su poslušali kratko predavanje o povijesti umjetne inteligencije gdje je cilj bio objasniti koncepte i tehnologije koji se koriste u generativnoj umjetnoj inteligenciji, educirati polaznike o mogućnostima i javno dostupnim alatima te kako se njima služiti. Nakon predavanja, polaznici su u praktičnoj primjeni naučili generirati vlastite slike i tekstove koristeći prethodno opisane alate.
U ogranku Mokošica održane su dvije radionice za djecu. Na prvoj radionici, polaznici od 4 do 9 godina zajednički su stvorili priču odabirom nasumičnih ceduljica iz prethodno pripremljenih smjernica. Cilj ove radionice bio je stvoriti zanimljivu priču s protagonistima. Na drugoj radionici, stariji polaznici su stvarali priču koristeći slijed od 7-10 fotografija koje su integrirali u priču. Nakon se raspravljalo o umjetnoj inteligenciji u svakodnevnom životu. Cilj radionice bio je potaknuti sudjelovanje polaznika u stvaranju priče, prepoznavanje uzoraka, korelacija i razmišljanja o cjelini koristeći se igrom.
U ogranku Cavtat održana je radionica izrade robota od korisnog otpada namijenjenu djeci predškolskog uzrasta i učenicima nižih razreda osnovne škole. Prethodno su se polaznici upoznali sa slikovnicom “Roboti” Krešimira Huseinovića te su slušali skladbe inspirirane znanstvenom fantastikom. Imali su priliku naučiti zanimljivosti o robotima, njihovoj upotrebi te o mogućim koristima i štetama koje roboti mogu donijeti. Na kraju je istaknuta važnost ljudskog života i vrijednosti koje ljudi donose, a koje roboti nikada neće moći potpuno zamijeniti. Tijekom radionice polaznici su izradili robot koristeći koristan otpad.
Renata Zlatković, knjižničarka Dubrovačkih knjižnica u ogranku Montovjerna održala je dvije radionice za učenike osnovnih i srednjih škola. U OŠ Župa dubrovačka učenici su prisutvovali psihološkoj radionici o autizmu, gdje su se i upoznali s romanom “Kao moj brat”, a učenici Ekonomske i trgovačke škole Dubrovnik sudjelovali su na radionici o poremećajima hranjenja.
U Saloči od zrcala Narodne knjižnice Grad, Slavica Stojan, predsjednica Matice hrvatske ogranka u Dubrovniku, održala je predavanje o Marku Bruereviću, pjesniku i diplomatu čija se 200. obljetnica smrti obilježava ove godine. Marko Bruerević, poznat i kao Marc Bruere Desrivaux, bio je francuski književnik koji je svojim radom na četiri jezika dao značajan doprinos plurilingvizmu u hrvatskoj književnosti na prijelazu 18. u 19. stoljeće u Dubrovniku. Najpoznatiji je po svojim kolendama, koje su u to vrijeme bile najpopularniji oblik prigodničarske poezije u Dubrovniku. Iako su kolende bile prostodušan izraz privrženosti, prijateljstva i ljubavi, Bruerević ih je svojim toplim, duhovitim i iskrenim stilom podigao na razinu prave poezije. Njegove poslanice i kolende obiluju refleksijama o prijateljstvu, mladosti, ljepoti i ljubavi, a u njih je utkao elemente pučkog govora i folklorne baštine. Bruerevićeva poezija smatra se jednim od najboljih književnih ostvarenja u Dubrovniku na kraju Republike.
Nakon predavanja, u Saloči od zrcala zbor Blasius je pod ravnanjem voditeljice Maje Marušić izveo program starih majstora te popularnih dalmatinskih i zabavnih pjesama na kojima su se našle pjesme La, la, la, je ne l’ose dire, Dindirin, dindirin, Weep, o mine eyes, Il est bel et bon, Chi la gagliarda, Ako spavaš vilo moja, When I fall in love, Yesterday, Smile i druge. U programu su sudjelovali i učenici Umjetničke škole Luke Sorkočevića: violončelistica Iva Nodilo i Marta Kekez uz klavirsku pratnju Alberta Frke te gitarist Teo Dabelić.
Prigodan program nastavlja se i tijekom vikenda u Saloči od zrcala Narodne knjižnice Grad, a u nedjelju, 24. travnja 2023. s početkom u 19 sati dr.sc. Davor Ljubimir održat će predavanje na temu Bespuća umjetne inteligencije. Na predavanju će se istražiti odnos između prirodne i umjetne inteligencije, te ono čime se ChatGPT sam predstavlja: da je revolucionaran i da mu je, kao umjetnoj općoj inteligenciji, misija koristiti čovječanstvu. Središnja pitanja su o tome u kakvom je stanju današnje podvojeno čovještvo, i prema kojim idejama i pod koju cijenu ga umjetna inteligencija navodno hoće unaprijediti. Nakon predavanja, u 20:30 dubrovački pjesnici će se svojom kreativnošću suočiti s umjetnom inteligencijom u poetskom razgovoru. Sudjeluju: Tajana Martić, Lucijana Pendo, Ivan Cikatić i Adem Gušić. Za kraj programa, u prizemlju Narodne knjižnice Grad u 21:30 održat će se otvorenje izložbe pod nazivom ARTificial intelligence na kojoj sudjeluju dubrovački umjetnici: Marta Baće, Mišo Baričević, Vedran Grabovac, Marija Koprivica, Maja Kovačević, Valter Kožul, Robert Kralj, Tomislav Kralj, Maro Kriste, Maca Lučić, Anamarija Obradović, Dijana Rajić, Karja Tolja i Josip Škerlj.
Foto Vedran Levi, Dubrovačke knjižnice