Kultura

OD PANDEMIJE DO PREKIDA VEZE Sjajan program ovogodišnjeg Midsummer Scene festivala

Kazališni festival Midsummer Scene na veliku radost ljubitelja kulture vraća se ovog ljeta u nikad uzbudljivijem, novom ruhu! Festival se vraća u Dubrovnik vođen riječima Unmask her beauty to the Moon (Kad mjesečini čar svoju otkriva…), koje Ofeliji izgovara Laert u tragediji o Hamletu. Program započinje u subotu 28. kolovoza, a tim je povodom ovog četvrtka u Kazalištu Marina Držića održana konferencija za novinare.

Izvršna producentica festivala Jelena Maržić istaknula je kako se ovogodišnji Midsummer Scene otvara svjetskom praizvedbom monodrame s elementima farse A Poor Player (Bijedan glumac) čiji su autori Filip Krenus i Sean Aita. Osmišljena je i napisana upravo za Dubrovnik, odnosno kao imaginarna poveznica Grada i Londona. Komedija, koju izvodi hrvatski glumac s londonskom adresom, ujedno i producent festivala Filip Krenus, poigrava se idejom kako bi izgledao susret dubrovačke publike i engleskog glumca koji je greškom završio na Mediteranu, a ne na Baltiku. Može se pogledati 28. i 29. kolovoza te 1. i 2. rujna na sceni Kazališta Marina Držića. Tu je i izložba Zdenka Bašića, Tragom priča iz davnine’, koja se otvara 31. kolovoza, a moći će se pogledati sve do zadnje dana festivala 5. rujna. Bašić je ujedno scenograf i kostimograf spomenute predstave.

– Inspiracija za Poor Playera došla je iz razdoblja pandemije. Činilo nam se prigodnim napisati komad koji se bavi okolnostima u kojima smo trenutno. U 16. stoljeću za vrijeme Williama Shakespearea ako bi se kuga pojavila u Londonu, glumci bi spakirali svoje kostime i ukrcali se za brodove prema sjevernoj Europi. Odlazili bi u Nizozemsku, Njemačku, Poljsku i tamo bi izvodili svoje predstave vjerojatno donoseći zarazu sa sobom. Jedino je Dubrovačka Republika bila dovoljno mudra da uvede karantenu. Krenus i ja mislili smo da bi bilo jako zanimljivo dočarati kako bi bilo da se je jedan od tih glumaca slučajno ukrcao u krivi brod i stigao u Dubrovnik jer činjenica je da su oni najjužnije došli do Graza. Naš glumac nikad nije igrao glavnu ulogu u nekom komadu već samo one manje. Nikad nije postao poznat. Radio je s kazališnim družinama Shakespearea i vrlo mu je zavidan te misli da Shakespeare krade njegove ideje. Ova predstava mu je jedina prilika da zauzme središnje mjesto na pozornici – rekao je redatelj i koautor Sean Aita.

U komadu bit će nešto komedije, pjesme i plesa, dodao je. Također, bit će spomenuti neki povijesni podatci kako je biti ‘bijedan glumac’ jer zanimljivo u tom dobu mnogi glumci zapravo su bili oteta djeca koja su na taj zanat bila prisiljena.

– Video za ovu predstavu radi Zdenko Bašić kojem sam jako zahvalan i ovom prilikom želio bi najaviti njegovu izložbu Tragom priča iz davnine koja se dotiče njegovog rada koji traje već nekoliko godina. On prikuplja priče i ilustrira ih na poseban način. Gradi modele te ih ukomponira u ilustracije i to sve kombinira s pričama koje je prikupio u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Ona ima posebnu mitološku čar jer je sjecište između keltske i slavenske kulture. Kao sakupljač priča nadovezuje se na Ivanu Brlić Mažuranić i ovo je ujedno najava budućeg prijevoda Priča iz davnine koji se temelji na drugom izdanju – objasnio je Krenus.

Maržić je najavila i gostovanje španjolske predstave ‘Bilo bi šteta, da biljke krepaju’ autora Ivora Martinića, dok se festival zatvara koncertom Danijele Pintarić koja će izvesti najpoznatije songove iz mjuzikla i filmova.

– Ta je predstava o prekidu dvoje mladih ljudi. Koncipirana je da se može staviti u bilo koji grad i kontekst. Glumci koriste svoja imena te na temelju toga daju posebnu draž – kazao je Krenus.

– Imamo jedan krasan program. Za svakoga će se pronaći nešto lijepo i vjerujemo da ćete uživati – zaključila je Maržić.

Pročitajte još

OTVORENA IZLOŽBA Djevojačke nošnje i nakit manjina pogledajte u Rupama

Dulist

Darko Fritz predstavlja monografiju ‘siva) (zona …diskursi s periferije’

Dulist

PREDSTAVLJENI REZULTATI ISTRAŽIVANJA ‘Lokrum ima potencijal postati novi Brijuni. Treba više promovirati lokalnu povijest’

Dulist

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija