Jedan od najstarijih europskih festivala, Dubrovačke ljetne igre održat će se ove godine po sedamdeset i treći put te tijekom 47 ljetnih dana, u razdoblju od 10. srpnja do 25. kolovoza, festivalskoj publici predstaviti pomno odabrani program koji objedinjuje najkvalitetnije hrvatske i inozemne umjetnike, vlastitu produkciju i vrhunska gostovanja.
– Bitnu jezgru kulture čine tradicionalne ideje koje počivaju na povijesnim zasadama, uz pridruživanje vrijednosti modernog doba, crpeći osebujna postignuća ljudskih pojedinaca i zajednica utjelovljenih u artefaktima. Sustav kulture može se s jedne strane promatrati i opisati kao proizvod djelovanja, dok s druge strane uvjetuje elemente daljnjeg djelovanja. Dubrovačke ljetne igre neprikosnoveni su takav proizvod. Program se osmišljava mjesecima (čak i godinama) unaprijed, pretprogram se tradicionalno objavljuje na Kandeloru, no sadašnji trenutak ukinuo je sigurnost svih uobičajenih postavki. Vremenu usprkos, a sinergijom stvaralaca i umjetnika te glavnih financijera kao što su to Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske i Grad Dubrovnik, uz značajnu i vizionarsku potporu zaklade Caboga Stiftung, Dubrovačke ljetne igre zadobit će svoje obličje i u 73. izdanju, bogatog i raznolikog sadržaja namijenjenog domaćoj i stranoj publici svih uzrasta, uz svijest o dugogodišnjoj liniji vrsnog umjeteonstva i odgovornost da se ta linija nikad ne prekine – ističe intendantica Dora Ruždjak Podolski najavljujući novo festivalsko ljeto.
I ove godine okosnicu dramskog programa 73. Dubrovačkih ljetnih igara činit će vlastite dramske produkcije od čega dva premijerna naslova i tri reprizne uspješnice.
– Premijerni dramski program vraća nas mediteranskim korijenima festivala, smještajući ga u tematski okvir strasti i to u njezinom komičkom te poetsko-tragičkom doživljaju. Igre će kroz istraživanje fenomena strasti propitivati pojedinca i njegov odnos prema društvu, kao i načine kako kroz strasti poniremo u sebe ili dotičemo druge. Strast se utemeljuje kao nagonska potreba da se definiramo kao jedinstveni pojedinac u svijetu, ali istovremeno pronađemo i novu ekologiju zajedništva s drugima i drugačijima – naglašava Saša Božić, pomoćnik intendantice za dramski program.
Prva festivalska premijerna dramska produkcija su Ljubovnici, jedna od najpoznatijih dubrovačkih smješnica iz 17. stoljeća. Ova sočna komedija (posebno je vezana za osnutke festivala) svoju je najpoznatiju interpretaciju doživjela u režiji Joška Juvančića krajem 60-tih godina. Tema Ljubovnika je standardna: odnos gospodara i sluga, uz izrugivanje lakomosti, škrtosti, lažne učenosti, praznovjerja, vrteći se oko teme ljubavnog udvaranja. Ljubovnički festivalski dramski ansambl sastoji se od ponajboljih glumaca mlađe generacije, a predvodi ih glumica i pjevačica Maja Posavec, dok je režija povjerena jednom od trenutno najperspektivnijih redatelja nove generacije u Hrvatskoj, Aleksandru Švabiću.
Vrhunac festivalskog dramskog programa zacijelo će biti uprizorenje kultne drame Krvava svadba F. G. Lorce iz 1933. godine, i to po prvi puta na Dubrovačkim ljetnim igrama. Radnja Lorcine tragedije vezana je uz ruralnu sredinu prve polovice dvadesetog stoljeća, ali po univerzalnosti priče na kojoj se temelji, ona izbjegava bilo koju doslovnu ili konkretnu vremensku odrednicu. Dramski likovi žrtve su vlastite strasti, ali i neizbježnosti vlastite krive procjene ili tragične sudbine. Njihovo je prokletstvo dvostruko: zatvoreni unutar svog socijalnog okvira, strast im ostaje jedini dozvoljeni prostor slobode, makar i po cijenu prokletstva ili smrti. Režiju Krvave svadbe potpisuje istaknuta redateljica Franka Perković Gamulin, dubrovačkoj publici poznata po inscenaciji Spašenih Tomislava Zajeca iz 2010., dok impresivni festivalski dramski ansambl predvode Ksenija Marinković, Jadranka Đokić i Nikša Butijer.
Reprizni dramski program uključuje nagrađivanog Magellijevog Hamleta na Lovrjencu, sa svojim kompleksnim pitanjima krize europskog identiteta s Dubrovčaninom Franom Maškovićem u naslovnoj ulozi, zatim hvaljenu prošlogodišnju uspješnicu, dobitnicu nagrade Orlando za predstavu u cjelini, Glavu lava Ivana Salečića u režiji Aide Bukvić, te neizostavne i apsolutne miljenice festivalske publike, kundurice Maru i Katu na Kazermi, autorski projekt Saše Božića u suradnji sa glumicama Natašom Dangubić i Doris Šarić Kukuljicom.
Nastavlja se i suradnja s Hrvatskim narodnim kazalištem iz Zagreba koje će u parku Gradac gostovati s predstavom Genijalna prijateljica, adaptacijom romana Elene Ferrante koja predstavlja raskošnu fresku talijanskog društva tijekom više desetljeća. Ovo iznimno prozno djelo na scenu je postavila Marina Pejnović, koja je uz pomoć velikog glumačkog ansambla na pozornicu prenijela uzbudljive i duboko emocionalne prizore jednog od najboljih svjetskih suvremenih romana.
Zagrebački HNK na istoj će pozornici u parku Gradac festivalskoj publici predstaviti vrhunsko baletno djelo nastalo prema literarnom predlošku, kultnome klasiku Jane Austen Ponos i predrasude, čiju koreografiju i režiju potpisuje ugledni baletni autor suvremenog stila Leo Mujić koji se dubrovačkoj publici predstavio 2014. godine baletom Opasne veze.
Neizostavan dio plesnog programa bit će i Folklorni ansambl Linđo koji će svojim tradicionalnim nastupima predstaviti bogatu hrvatsku folklornu, plesnu i glazbenu baštinu.
-Netko je rekao da ove godine ne valja gledati u vis; no to nas ne sprječava da bacimo pogled na obzor ljeta, s kojega nam sjaji predokus Igara. Elan i izvođačka strast glazbenika ne jenjavaju, a i publika je nekako duhom pomlađena, pa se radujemo svim onim formama razmjene energije i osjećaja u neponovljivim dubrovačkim ambijentima. U izmjenama željeznog repertoara i novih, svježih skladbi, očekuju nas recitali probranih solista međunarodne i hrvatske scene – ističe Tomislav Fačini, pomoćnik intendantice za glazbeni program.
Tako će ovog ljeta u sklopu glazbenog programa 73. Igara u atriju Kneževa dvora nastupiti pijanisti Vadym Kholodenko, laureat Van Cliburn natjecanja i miljenik najprestižnijih svjetskih pozornica, te Lovro Pogorelić, glazbenik silne koncentracije i unutarnje energije koji će publici predstaviti rijetku integralnu izvedbu Lisztovih Transcedentalnih etida. Nastup će zabilježiti i ruska violinistica Alena Baeva o čijoj karijeri, više od osvojenih natjecanja i glazbenika s kojima surađuje, govore instrumenti na kojima svira: nekoć Stradivari samog Wieniawskog, a danas Guarneri del Gesu iz 1738. godine. Nakon više godina vraća se i Roman Simović, s pikantnim programom – sonatama Eugèna Ysaÿa, u napetoj atmosferi koju donosi konstelacija – jedan čovjek, njegova violina i publika. Bit će tu i proslavljeni ruski čelist Boris Andrijanov, svestrani solist i promotor mladih glazbenika ispred institucije Marijinskog teatra, hrvatskoj publici poznat i kao pobjednik Međunarodnog violončelističkog natjecanja Antonio Janigro. Treću godinu za redom na festivalu će se predstaviti i laureati Međunarodnog natjecanja mladih glazbenika Ferdo Livadić, a to su ovog puta tenor Filip Filipović i flautistica Lucija Stilinović. Pratnju će im pružiti Dubrovački simfonijski orkestar koji će na 73. Igrama zabilježiti dva nastupa i to pod vodstvom različitih dirigenata; jedan pod ravnanjem maestra Ivana Huta te drugi pod ravnanjem mladog karizmatičnog šefa dirigenta Zagrebačke filharmonije, Dawida Runtza. Kako Igre teško mogu bez gitare, tako će u Dvoru zazvoniti strune jedne od najsjajnijih zvijezda ovog instrumenta danas, blockbustera Decce i Deutsche Grammophona, Miloša Karadaglića.
Komornu glazbu pod svoje okrilje će uzeti Zagrebački kvartet s gostima, a publiku očekuje i novo, četvrto izdanje koncertnog programa Dubrovnik na glazbenoj hridi sa sjajnim dubrovačkim glazbenicima i Dubravkom Šeparović Mušović.
Barokni predpotresni sjaj Grada opjevat će veličanstvene Vespro della beata Vergine iz 1610. godine Claudija Monteverdija u izvedbi vokalnog ansambla Antiphonus, a vokalni luk programa zatvorit će nježna kraljica spontanosti i topline glasa, španjolska sopranistica Nuria Rial.
Na zadovoljstvo najmlađe publike, Dubrovačke ljetne igre ovog ljeta premijerno donose produkciju glazbeno-scenskog djela Čudesna šuma, adaptaciju istoimenog romana književnice Sunčane Škrinjarić koji je zasigurno obilježio cijelu jednu generaciju, a tematskom aktualnošću to nastavlja činiti i danas. Sam predložak raslojava ekološka pitanja, tematizirajući zajedništvo kao osnovnu postavku društva, a scenska adaptacija zahvaća ispreplitanje realnog i fantastičnog svijeta, oslanjajući se na glazbu, songove i zbor. Dramaturginja je Nikolina Rafaj, režiju potpisuje Lea Anastazija Fleger, a skladatelj glazbe je Frano Đurović.
Zatvaranje 73. Igara, 25. kolovoza ispred Katedrale, tradicionalno će pripasti Simfonijskom orkestru Hrvatske radiotelevizije kojim će ravnati maestro Ivan Repušić, uz nastup svjetski poznate mlade američke sopranistice Nadine Sierre.