Ogranak Matice hrvatske u Dubrovniku objavio je u završnici godine novi broj svoga časopisa za književnost i znanost Dubrovnik, zaključujući tako još jednu uspješnu izdavačku godinu. Uvodne tematske stranice dvobroja Dubrovnika 3-4/2022. posvećene su 100. obljetnici rođenja Đura Pulitike (1922.-2006.) s dosad neobjavljenom studijom Vlada Gotovca Izabrani svijet o Pulitikinoj umjetničkoj osobnosti, u kojoj Gotovac zaključuje: „Pobijedila je ljubav i njezina nostalgija i nastalo je djelo u kojem su sve njihove stvari postale konkretne u slikarskom povratku svoje vječnosti. – Pobjednička replika jednog vremena u pobjedi drugog.“
Gotovčevu studiju u Pulitikoj ostavštini pronašla je Maja Nodari rekonstruirajući vrijeme i okolnosti njenog nastanka. Slijedi Razgovor o izložbi Đura Pulitke Rudimira Rotera iz 1953. za Dubrovački vjesnik povodom prve slikarove izložbe u salonu „Likum“. U tekstu Mira, više od supruge slikara Maja Nodari bilježi zasluge i uloge Pulitikine supruge u njegovim životnim i umjetničkim kronologojima. Slijedi izbor Pulitikinih pjesama, zapisa i izreka te, na kraju, slikaru posvećen akrostih Luka Paljetka. Drugi tematski blok posvećen je 40. obljetnici smrti Miroslava Krleže (1893.-1981.) u kojem Pavle Bonča objavljuje zanimljiv i intrigantan tekst Krleža i Dubrovnik: pisma i susreti. Cilj ovog rada, kako ističe Bonča, je nadograditi dosadašnje spoznaje o Krležinu odnosu spram Dubrovnika i dubrovačkog konteksta te upozoriti na pojedine poznate, ali i nepoznate Krležine kontakte s pojedincima koji su živjeli ili privremeno boravili u Dubrovniku te, na temelju dokumenata iz arhiva OMH Dubrovnik, razmotriti i Krležinu neostvarenu suradnju sa časopisom Dubrovnik.
Mario Kopić u tekstu Iz slovenske krležologije donosi izbor prijevoda tekstova o Krležinim dramama i njegovim uprizorenjima slovenskih autora. Kalamoćanin Rudolf Pannwitz vrijedan je ogled Maria Kopića u kojem analizira opus i djelo i detaljno prati turbulentnu životnu kronologiju ovog njemačkog književnika i filozofa koji je na otoku Koločepu živio od 1921. do 1948. „želeći što više živjeti u dodiru s prirodom, odnosno na drugoj razini povijesti, želi živjeti pokraj rustikalnih ljudi… Ondje će upoznati sve stanovnike otoka, a njegova će nova supruga pružati liječničku pomoć seljacima i ribarima.“
Uz 50. obljetnicu Interuniverzitetskog centra Dubrovnik Jelena Obradović Mojaš objavljuje „Odabrane slike“ polustoljetnog trajanja. Rubrika Proza, izbor je tekstova Jacka Kerouaca, jednog od najpoznatijih i najvažnijih američkih književnika druge polovice 20. stoljeća u prijevodu Voja Šindolića. Slijedi proza čestog suradnika časopisa Dubrovnik Milka Valenta Pjena za rušenje (Peti dan), Josipa Meštrovića Možda se i nađeš i Antuna Nodila Božislad Usnjara, Slobiša Stjenara i Trajan pl. Kopljara. Poeziju objavljuje Tomislav Marijan Bilosnić Ležaj pod grčkom maslinom i glumica Jelena Miholjević Kad te sanja Dubrovnik.
U rubrici Baština objavljen je prinos Jelene Obradović Mojaš Bambin u dubrovačkoj tradiciji, a na stranicama posvećenima glazbi, u prijevodu Dubravka Torjanca, tekst je Paula Dessaua Ne postoji opera buffa bez opere serie, ne postoji opera seria bez opere buffa. U spomen na Miru Muhoberac (1959.-2021.) u rubrici Spomenar objavljen je izbor tekstova iz njezinog radijskog ciklusa Umjesto štambilja – priče s dubrovačkih razglednica emitiranog u emisiji Prohujalo s vihorom Hrvatskog radija Radio Dubrovnika i, u nastavku, prvonagrađeni tekst Srđana Dragojevića Monolog Perice na književnom natječaju OMH Dubrovnik 2022. godine. Foto Album priredio je Ivan Viđen a u rubrici Osvrti objavljeni su osvrti i prikazi na noviju izdavačku scenu koja, izborom tema i autora, ima dubrovački predznak.
Novi broj Dubrovnika 3-4/2022. na 270 stranica donosi raznovrsno časopisno štivo tridesetak stalnih i novih suradnika koji su svojim prinosima obogatili i ovo vrijedno najnovije izdanje časopisa Dubrovnik Ogranka Matice hrvatske u Dubrovniku.
