Premda nikad nijedna hrvatska Vlada nije bila toliko “dalmatizirana” kao aktualna, svi su izgledi da bi baš u mandatu Sinjanina Zorana Milanovića hrvatski jug mogao doživjeti investicijsku sušu, piše Slobodna Dalmacija.
Premijer Milanović je sinjskih korijena, a Sinjanin je i ministar obrane Ante Kotromanović. Ministar policije Ranko Ostojić dolazi iz Splita, kao i ministar regionalnog razvoja Branko Grčić. Ministar uprave Arsen Bauk je Bračanin, a ministar pravosuđa Orsat Miljenić iz Dubrovnika.
A ipak, čini se da bi od ove Vlade najviše mogli profitirati građani Primorsko-goranske županije, kojima Kukuriku koalicija kani nadoknaditi godine HDZ-ova ignoriranja i zaobilaženja.
Dvije kapitalne infrastrukturne investicije koje su se vezivale uz južnu regiju su izgradnja pelješkog mosta i nastavak gradnje autoceste od Ravče do Dubrovnika. Obje nova Vlada drži nerealnim u ova recesijska vremena.
Moglo bi se prigovoriti da je i Kukuriku koalicija predizborno obećavala izlazak hrvatskog juga iz prometne izolacije ali, s druge strane, kalkulacije o preskupom pelješkome mostu, u koji je dosad HDZ-ova nomenklatura “utukla” 200 milijuna kuna, a trebalo bi ukupno bar dvije milijarde, objektivno se u ovakvim ekonomsko-financijskim okolnostima čine nemogućima.
Nema novca ni za završetak autoceste do Dubrovnika, pa ako stigne i do Ploča, hrvatski će jug biti sretniji negoli danas.
A razglednice s nedovršenim, a nužnim infrastrukturnim projektima koje je riječka gradska vlast uporno slala bivšemu ministru prometa Božidaru Kalmeti, mogle bi ovaj put s dalmatinskog terena početi stizati novom ministru Zlatku Komadini iz Rijeke.
Dubrovačko-neretvanska županija već je počela prozivati Komadinu zbog odustajanja od gradnje pelješkog mosta, dok se u isto vrijeme Komadina otvoreno zalagao za još puno skuplji infrastrukturni zahvat – gradnju nizinske pruge do Rijeke, koja je nikad dosanjani san riječkog gospodarstva.
S obzirom na porazno stanje državnih financija, u mandatu ove vlade malo će se toga uopće moći graditi, premda Komadina neke započete projekte planira dovršiti u svome mandatu.
U prioritetima su nastavak riječke zaobilaznice od Križišća do Novog Vinodolskog, što je ujedno trasa buduće autoceste od Rijeke do Žute Lokve. Ministar Komadina najavio je izradu cjelokupne dokumentacije za autocestu Rijeka – Žuta Lokva, kao i početak gradnje dionice Žuta Lokva – čvor Senj.
Taj pravac prvenstveno je u funkciji turističkog prometa opet prema jugu, jer je riječ o bitno kraćem putu turistima koji dolaze u Hrvatsku preko Rupe i Pasjaka, a nastavljaju prema Dalmaciji, piše Slobodna Dalmacija.