Aktualno

NEBOJŠA STOJČIĆ O OPORAVKU GOSPODARSTVA Prognoze za Dubrovnik pesimističnije su nego za ostatak Hrvatske

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić nedavno je poručio da je za ovu godinu predviđen pad gospodarske aktivnosti od osam posto. Prihodi državnog proračuna u 2021., izvijestio je, trebali bi iznositi 147,1 milijardu kuna, a godinu kasnije 154,3 te 156,7 milijardi kuna u 2023. Rashodi, međutim, zbog mjera za očuvanje radnih mjesta bit će povećani za 3,3 milijarde kuna. Očekuje nas, dakle, zaključio je Marić, oporavak od krize u obliku slova V. Što on podrazumijeva te kad možemo očekivati zaživljavanje dubrovačkog gospodarstva u kapacitetima koje smo poznavali u 2019., za čitatelje DuLista analizirao je ekonomski stručnjak Nebojša Stojčić.

Oporavak nejednak u pojedinim sektorima
-Najnovije procjene govore kako bi pad gospodarske aktivnosti u ovoj godini trebao biti nešto blaži od očekivanog i kretati se oko osam posto. To svakako treba pripisati boljoj realizaciji sezone od očekivane, ali i dijelom mjerama potpora koje su ublažile učinke krize na poslovne subjekte u prvom valu pandemije. Za konačne podatke o padu u 2020. godini treba pričekati razvoj situacije s COVID-19 na jesen i zimu. Najave zdravstvenih djelatnika kako je drugi lockdown malo vjerojatan, daju nam za pravo očekivati kako je još jedan pad poput onog na proljeće manje izgledan. S druge strane, ukoliko se točnim pokažu i optimistične prognoze o skorom pronalasku cjepiva moguć je i rast potrošačkog optimizma koji bi dao dodatni impuls gospodarstvu – objašnjava Stojčić, inače pročelnik Odjela za ekonomiju i poslovnu ekonomiju pri Sveučilištu u Dubrovniku.
Projekcije za bližu budućnost, tumači, sugeriraju snažniji oporavak u 2021., međutim prema njemu on ipak neće biti toliki da bi nas u istoj godini doveo na predpandemijske razine gospodarske aktivnosti. Ono što je već sada izgledno je da će intenzitet samog pada, ali i brzina te intenzitet oporavka biti nejednak u pojedinim sektorima gospodarstva, ali i u pojedinim područjima Hrvatske, iznosi Stojčić. Primjerice, podatci iz prerađivačke industrije i građevinskog sektora ukazuju kako se ti sektori već sada približavaju predkriznim razinama. Pad ovih sektora bio je dosta blaži nego sektora koji ovise o kretanju ljudi, ističe, pa tako recimo podatci o padu izvoza roba i usluga kreću se oko 40 posto, ali je pad izvoza roba iznosio samo oko 10 posto.
-Međutim, tradicionalna okoštalost hrvatskog gospodarstva oko kralježnice turizma razlog je zašto za pravi oporavak moramo čekati snažniji impuls turističkoj aktivnosti. Kad je Dubrovnik u pitanju onda su prognoze nešto pesimističnije nego za ostatak Hrvatske. Svi koji su se ovo ljeto uputili na neki drugi dio obale mogli su primijetiti znatno veću živost i veći broj posjetitelja nego kod nas. Razloge tome treba tražiti u specifičnostima našeg turizma koje su u doba prosperiteta bile prednosti, a sada u krizi su se pokazale ključnim ograničenjima. Naime, dva bitna stupa na kojim počiva turizam u Gradu u ovoj krizi su se našla među najviše pogođenim – komentira. Radi se, naravno, podvlači pročelnik Odjela za ekonomiju i poslovnu ekonomiju pri Sveučilištu u Dubrovniku, o dolascima zračnim putem te gostima na kružnim putovanjima.

Sporiji na lokalnoj razini
U prilog nam ne ide, kaže, ni činjenica da su granice susjednih država bile zatvorene za državljane brojnih zemalja što je sigurno utjecalo i na dio gostiju koji su namjeravali provesti par dana u Gradu na proputovanju ili ga koristiti kao bazu za izlete. Normalizacija aktivnosti u svim ovim segmentima, zaključuje, ovisi o zdravstvenim trendovima. Prema dostupnim prognozama radi se o dijelovima gospodarstva koji će svoj predkrizni kapacitet dosegnuti tek za nekoliko godina. Zbog toga, govori, možemo očekivati i kako će oporavak gospodarstva na lokalnoj razini ići sporije nego u dijelovima zemlje u kojim je ovisnost o tim specifičnim oblicima turizma manje izražena. Kako je već nekoliko puta isticao, sve navedeno nam treba služiti kao putokaz za buduće planiranje gospodarskog razvoja.
-Neupitno je da će turizam u Gradu uvijek imati značajnu ulogu, ali potrebno je diverzifikacijom gospodarske aktivnosti ublažiti našu ovisnost o njemu. Tu prije svega mislim na sektore koji mogu koegzistirati s turizmom kao što su sofisticirane industrije visoke dodane vrijednosti poput primjene IT rješenja u kružnom gospodarstvu ili tzv. plavoj ekonomiji. Međutim, takvo nešto je dugotrajan proces koji će rezultate dati u srednjem roku i koji zahtijeva zajedničko djelovanje lokalnih vlasti, obrazovnog sustava uz potporu središnje države kako bi se izgradili ljudski potencijali i stvorili uvjeti za privlačenje stručnjaka i investitora u ove sektore – dodaje za DuList Nebojša Stojčić.

Iz tiskanog izdanja od 30. rujna 2020.

Pročitajte još

Dukat povlači dva jogurta iz butiga zbog prisustva pesticida

Dulist

Bloger Krule: ‘Kafana 8 metara od Straduna, makijander 8 kuna, sokina 21 kunu… Da je manje bilo bi džaba’

Dulist

BUDITE NA OPREZU Za sutra najavljene visoke temperature

Dulist

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija