Kultura

NAZBILJ ILI NAHVAO Što se događa sa suvremenim dubrovačkim govorom?

Ivana Lovric Jovic

Suvremeni dubrovački govor: nazbilj ili nahvao?, predavanje dr. sc. Ivane Lovrić Jović, održalo se ovaj petak u Saloči od zrcala. Na ovaj način nastavio se program obilježavanja Mjeseca hrvatskog jezika.

Ono što je dupkom puna Saloča od zrcala večeras mogla čuti jest, u zanimljivom izlaganju Lovrić Jović, kako je dubrovački govor ‘nepresušna tema razgovora njegovih govornika, ali jednako tako i neprestano istraživačko vrelo znanstvenika’.

Dubrovački govor – govore njime i govore o njemu njegovi govornici, istražuju ga znanstvenici, upotrebljavaju ga glumci… Znanstvenici taj govor istražuju načelom popisa i opisa, a nikada i propisa – istaknula je na prezentaciji Lovrić Jović.

Predavanje je na više načina imalo za cilj istaknuti kako je nužan rječnik organskoga idioma dubrovačkog, koji treba prikazivati stvarno stanje leksika, jer, po autorici, ‘prikazivanje samo dijela njegova vokabulara ne zadovoljava znanstvenu istinitost’.

-Organski je govor i ne treba ga brkati sa standardnim jezikom. To znači da nema izričitu normu i da mu izvanjska pravila nisu potrebna. Taj se govor može opisati i popisati, ali ne i propisati, a odgovorom na pitanje kolika je sličnost suvremenoga i starijega dubrovačkog govora doći ćemo i do odgovora bi li možda i Držić bio nezadovoljan Vojnovićevim govorom – stoji u najavi predavanja.

Ono što je Lovrić Jović istaknula na predavanju jest kako amaterski riječnici, koji su pohvalni, no znanstveno nisu zapravo od stvarne vrijednosti, se ograničavaju na skupinu manje poznatog leksika upravo zato jer nemaju znanstvenih pretenzija.

-Danas kada globalizacijske okolnosti u tzv. manjih jezika iziskuju uspostavljanje domaćega nazivlja, a s obzirom na okolnosti nastale ulaskom u Europsku uniju – poglavito pravnoga, važno je i neizostavno u rječniku prikazati hrvatski leksik iz toga područja. Da je u pitanju rječnik manje poznatih riječi – sasvim bi se izgubio taj dragocjeni podatak! – kazala je među ostalim u svom predavanju Lovrić Jović, koja je istaknula i to kako je domaći naziv ‘postojao i opstao usprkos ponuđenome i potvrđenome romanizm, talijanizmu ili latinizmu’.

Naime, u riječniku manje poznatih riječi, to nije vidljivo, istaknula je autorica, te se to događa svaki puta kada tržište ugleda glosar mjesnoga govora s probranim fondom riječi, probranim na štetu hrvatskoga jezika.

Autorica se u predavanju osvrnula i na dosad poznata i priznata djela koja u sebe uključuju i dubrovački. To su: Jakov Mikalja:Blago jezika slovinskoga (1649./1651.): Transkripcija i leksikografska interpretacija (Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje). Autorice su Darija Gabrić-Bagarić, Marijana Horvat, Sanja Perić Gavrančić, Ivana Lovrić Jovi, autorica koncepcije i uvodne studije D.Gabrić-Bagarić.

Tu je i Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, I–XXIII, JAZU, Zagreb 1880–1976., te Rječnik dubrovačkog govora (Mihailo Bojanić – Rastislava Trivunac,SANU, Beograd , 2002.), uvršten u službeni popis hrvatskih rječnika od 16.-21. st. na međumrežnim stranicama Zagrebačke slavističke škole, međutim široj dubrovačkoj i hrvatskoj javnosti relativno nedostupan, s obzirom da je objavljen na ćirilici. Istaknuti su i autori poput Pera Budmanija ili Milana Rešetara.

Važno je spomenuti i doprinos same Lovrić Jović u njezina dva djela, ‘Ja, Krsto Lučin, Dubrovčanin, činim ovi testament…‘, te ‘O starome dubrovačkom govoru nazbilj‘.

Nakon predavanja, uslijedila su zanimljiva pitanja, te rasprava – o dubrovačkom.

Važno je napomenuti i to kako svatko može sudjelovati u njegovanju i održavanju dubrovačkog govora. Možete se obratiti mr. sc. Lovrić Jović na e-mail adresu ilovric@ihjj.hr. Naime, skupljanjem podataka odnosno riječi i izraza, utvrđivanjem njihove točnosti i zabilježavanjem, može se kreirati pravi leksik dubrovačkog, organskog idioma.

Ivana Lovrić Jović, Dubrovkinja s adresom u Zagrebu, znanstvena je suradnica Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Zagrebu. Institut je trenutačno jedina znanstvena ustanova koja na visokoj razini radi na promicanju dubrovačkoga govora, a sudjelovao je i u nastojanjima da se dubrovački govor uvrsti u popis zaštićenih kulturnih dobara kao nematerijalna kulturna baština.

Radovi Ivane Lovrić Jović o dubrovačkome govoru objavljeni su u nizu časopisa i zbornika, a u izdanju Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje objavljene su i dvije njene knjige: Ja, Krsto Lučin Dubrovčanin, činim ovi testamenat — : jezična analiza dubrovačkih oporuka iz 17. i 18. stoljeća s transkripcijom i rječnikom (2015.) te O starome dubrovačkom govoru nazbilj : jezična analiza dubrovačkih frančezarija (2014.).

MNJ

Pročitajte još

Naučite i vi napraviti zvijezde od metalnih vješalica

Dulist

Otvara se izložba Ante Tonćija Alača ‘Selo moje majke’

Dulist

ODRŽAN ZAVRŠNI KONCERT Mladi dirigenti iz šest država na seminaru u Dubrovniku

Dulist

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija