Kroz 15. stoljeće kroz čitavu Europu harala je kuga koju su ponajviše iz Azije prenosili pomorci. Dubrovačka Republika nije bila izuzetak. Stoga su vlasti bile prisiljene iznalaziti rješenja za izolaciju i smještanje zaraženih te njihovo ukapanje.
17. siječnja 1457. godine Veliko vijeće donosi odluku da se na poluotočiću Danče izgradi zavjetna crkvica sv. Marije od milosti za molitvu i zavjete Majci Božjoj da obrani grad od kužnih epidemija. Također, groblje za ukop siromašnih ‘koji tu umiru u doba kuge, da ne umiru kao stoka, već da se kao kršćani sahranjuju na svetom mjestu te da o njihovim dušama bude neki spomen’. Zapisano je to u Consilium rogatorum, knjiga XV, koja se čuva u Državnom arhivu u Dubrovniku. Isto je na latinskom jeziku zapisano na ploči s desne strane glavnog oltara crkve na Dančama.
Postavljen je i svećenik na trošak Republike te je za njega 1466. sagrađena i kućica. Istovremeno je sazidano i nekoliko kućica za bolesnike te je podignut visoki zid koji je razdvajao Danče od Pila, sa vratima koja su se zaključavala. Njegovi ostaci i danas opasuju park Gradac.
NA DANAŠNJI DAN 1457. Donesena odluka o gradnji crkve i lazareta na Dančama
