Država bi najkasnije u veljači trebala preuzeti upravljačka prava nad županijskim bolnicama koje su unatoč svibanjskoj sanaciji vrijednoj 145 milijuna kuna nastavile gomilati dugove pa sada duguju oko 380 milijuna kuna,
donosi Večernji list koji je u posjedu prijedloga Zakona o sanaciji javnih ustanova koji će se na sjednici Vlade naći u četvrtak. Taj će zakon ministru zdravlja Rajku Ostojiću omogućiti da nakon preuzimanja županijskih ustanova provede reformu bolničkog sustava po načelu regija s glavnim bolničkim regionalnim centrima i lokalnim bolnicama koje će se međusobno povezivati i specijalizirati za određene djelatnosti.
Prema odredbama zakona sve ustanove koje imaju gubitke ili novčane obveze ne ispunjavaju u zakonskom roku, a zna se da dug županijskih bolnica prema dobavljačima daleko premašuje 180 dana, dužne su u roku od 30 dana naći novac za podmirenje duga. Ne pronađu li ga, županije su u roku od 30 dana dužne podnijeti prijedlog Vladi da sanira njihovu bolnicu te odluku o sanaciji i predaji upravljačkih prava dostaviti Ministarstvu zdravlja. Usto, osnivači ustanove morat će podnijeti i popis svih vjerovnika s iznosima nepodmirenih obveza i predviđenim rokovima plaćanja, ali i objasniti zašto su dugovi nastali.
Županije će se, kad upravljačka prava predaju državi, svojih ustanova odreći ne samo tijekom postupka sanacije nego i dvije godine nakon što odluka o završenoj sanaciji stupi na snagu.
Nakon preuzimanja bolnica Ostojić će, doznajemo, imenovati sanacijskog upravitelja i tročlano vijeće u kojemu će sjediti predstavnici ministarstava zdravlja i financija te jedan predstavnik bolnice, koji će još dvije godine nakon završetka sanacije nastaviti upravljati ustanovom.
Novac za sanaciju bolničkih dugova, ali i rad sanacijskog vijeća, prema prijedlogu zakona, osiguravat će Ministarstvo financija koje će novac bolnicama uplaćivati temeljem Ostojićeva zahtjeva.
Ono što će se zapravo dogoditi tijekom postupka sanacije jest privremena dvogodišnja centralizacija bolničkog sustava koja će, uz glavne bolničke regionalne centre, manje bolnice spojiti prema prometnoj povezanosti i djelatnostima. Prema indikatorima kvalitete, odredit će se djelatnost u kojoj je određena ustanova najbolja pa će se ona razvijati i jačati.
Tim potezom Ostojić planira smanjiti i broj akutnih kreveta u bolnicama, pojačati djelatnost dnevnih bolnica te osloboditi kapacitete za povećanje broja palijativnih kreveta.