AktualnoUrednički izbor

MARINA SVILOKOS ‘Neizvjesno je hoćemo li cijepljenje uopće moći organizirati u našim ljekarnama’

c marina svilokos 7

Magistra farmacije Marina Svi­lokos, funkciju ravnateljice Zdrav­stvene ustanove Ljekarne Dubrovnik preuzela je 1. listopada 2020. u, kako će reći, najgorem razdoblju godine kada su se nakon ljetnog olakšanja ponovno postrožavale epidemiološke mjere. Čitav radni vijek, preko tri deset­ljeća zaposlenica je ljekarni, a posljed­njih godina djelovala je upravo u Gružu gdje joj je danas i ured. Sa Svilokos smo razgovarali o tome kada možemo oče­kivati početak cijepljenja u njihovim prostorijama. Naime, zajednički pro­jekt Hrvatskog zavoda za javno zdrav­stvo, Ministarstva zdravstva, Hrvat­skog zavoda za zdravstveno osiguranje i Hrvatske ljekarničke komore pod nazivom ‘Ljekarna kao mjesto cijeplje­nja protiv COVID-19 bolesti’ pokrenut je kako bi se ostvarili zajednički ciljevi – ubrzalo cijepljenje što većeg udjela sta­novništva i što prije obuzdala pande­mija COVID-19. Koliko je izgledno da on zaživi i u Dubrovniku, iznijela je naša sugovornica.
— Iskreno govoreći cijepljenje u lje­karnama je prema meni u Dubrovniku teško izvesti jer mi nismo veliki grad. Već postoje punktovi kao što je Sport­ska dvorana i Studentski dom koji imaju puno veći prostor i predpro­stor. Mislim da je to puno sretnije rješenje jer kod cijepljenja morate imati osiguran prostor u kojem se osoba koja se cijepila ostane izdvo­jena barem 15 minuta. Jednako tako, ta cjepiva treba čuvati na adekvatan način. Ljekarne nisu idealno mjesto i kod nas bi u obzir eventualno došla gruška ljekarna. Međutim, ni ona nije dovoljno dobra. Neizvjesno je hoćemo li cijepljenje uopće kod nas organizirati. Kad je bilo cijepljenje protiv gripe, njega smo uspjeli. No, to je nešto sasvim drugo i sigurno ćemo, ako bude, to napraviti opet. No, za ovo prvo, prije je odgovor ne, nego da. Trebali smo se prijaviti na projekt, ali iskreno ne znam koja naša, ne grad­ska, nego županijska ljekarna ima uvjete koje se mora zadovoljiti. Ako vam dođe cijepiti se netko zaražen s COVID-om, imate problem. Tu su dakle i liječnik te sestra.
Dakle, smatrate da su dva punkta sasvim dovoljna?
Ako je dosad funkcioniralo dobro, a jest, mislim da tako treba i ostati. No, ljudi se ipak moraju malo pokrenuti. Ne mora se biti na sto mjesta. Postoje i pokretni timovi koji cijepe starije osobe te nepokretne pa se ne može reći da nije dobro organizirano. Ali, ako mi moramo biti uključeni, hoćemo, mada smatram da je ovo sasvim dovoljno s obzirom na broj stanovnika. Cijepi se u Konavlima, Župi dubrovačkoj, Dubrov­niku… Premali smo za nešto dodatno, a s druge strane to nama može biti veliko opterećenje. Jer ako nam se netko zarazi, onda neće imati tko raditi.
Nedostaje Vam zaposlenika?
Naša cijela ustanova, dakle uključujući kancelarije i pomoćni kadar ima zapo­slenog 31 čovjeka. Struke nam fali. Radi se na tome da se i to poboljša. Ljudi su maksimalno izloženi, bili su djelatni tijekom čitavog razdoblja pandemije, dogodila nam se zaraza koronaviru­som, ali uspjeli smo se organizirati i nijedna ljekarna nije bila zatvorena. Nadam se da će ova zima ipak biti malo bolja s obzirom da se zemlje vani otva­raju pa valjda ćemo i mi.
Tijekom proteklih 18 mjeseci zasi­gurno ste zabilježili različite tren­dove u korištenju farmakoloških pripravaka.
Godina 2019. je bila najbolja što se tiče svih rezultata, pogotovo turističkih pa se to prenijelo i na druge segmente. Nakon, došla je 2020. koje nikome nije dobro donijela. Korištenje antidepre­siva koji ne idu bez recepta se lani u odnosu na 2019. povećalo za 2 i pol puta, no u 2021. u odnosu na 2020. veće je za 3,75 posto. Dakle, 2020. je bila udarna, a 2021. je određena faza održa­vanja. Međutim, imamo lijekove koji su na biljnoj bazi, a koji također dje­luju kao antidepresivi te za smirenje i spavanje. U odnosu na 2019. u 2020. koristili su se pet puta više, a u 2021. u odnosu na lani se potrošnja sma­njila za 8.5 posto što se može povezati s većim korištenjem onih koji idu na recept, ali i s materijalnom situacijom. Ljudi su sve manje trošili pa se to odra­zilo svugdje pa tako i u ljekarnama.
Što je s vitaminima i sličnim dodat­cima za podizanje imuniteta?
U 2020. betaglukan koji podiže imunitet te je nešto jači pripravak bilježi rast od 3 puta u odnosu na 2019., ali u 2021. došlo je do smanjenja za kojih 12 posto. Ljudi se okreću vitaminima. Njihova potroš­nja je u 2020. u odnosu na godinu prije porasla tri puta, ali u 2021. u odnosu na lani je to za 11,5 posto. Po nekoj logici, 2020. je bila razdoblje podizanja imu­niteta na jačoj osnovi, a 2021. je održa­vanje jer vitaminski pripravci služe kao nadoknada za ono što je već postignuto. Situacija se ipak promijenila u svijesti ljudi, ali i opće stanje u našoj županiji. Prihvatili su pandemiju, počeli su se drukčije ponašati, odgovornije, shva­tili su da se moraju pravilnije hraniti jer betaglukan ne možete koristiti predugo osim u nekim iznimnim situacijama. Opće stanje organizma je bitan čimbe­nik. No, nitko od nas ne zna što nosi u sebi. U razdoblju prehlada i gripe čiji je prvi slučaj već zabilježen iz Australije, a što je jako rano jer obično bude kra­jem studenog, ako se čovjek pripremi i razboli onda je sve to puno lakše. Sad je vrijeme za krenuti s tim jer nam dolazi jesen, hladniji su dani i puno više ćemo biti u zatvorenim prostorima. Svi ti pre­parati se uzimaju na osnovi od jednog do tri mjeseca pa se onda pravi ista tolika pauza. To vrijedi za svih, osim za onkološke pacijente koji betaglukan mogu uzimati godinu ili dvije. U našim ljekarnama radi se vitaminsko-mine­ralni status. To je nešto što je orijenta­cijski jako dobro kako bi vidjeli što vam fali. Mjerenje i savjetovanje je besplatno te će se održati uskoro. Na našim strani­cama objavit ćemo točno vrijeme.
Smanjilo se i korištenje zaštitnih maski, ali povećala upotreba kuć­nih COVID testova.
U 2020. je zabilježen rast korištenja maski za gotovo 170 puta u odnosu na potražnju u 2019. Međutim, u istom razdoblju ove godine u odnosu na lani, ona se smanjila za 60 posto. No, u odnosu na 2019. to je i dalje puno jer tada su ih eventualno kupovali stranci, netko tko je jako prehlađen kako ne bi zarazio svoje doma itd. U prvih osam mjeseci 2020. one su se masovno kori­stile, ali je znakovito da nam sad toliko ne trebaju. Ljudi se manje zadržavaju u zatvorenim prostorima i vjerojatno su stvorili neke zalihe. Što se tiče kućnih antigenskih testova koji su se pojavili na tržištu u svibnju ove godine do kraja kolovoza, njihova se potražnja pove­ćala za oko 200 puta.

Objavljeno u tiskanom izdanju DuLista, 15. rujna 2021.

Banner 300x250 DU 1

Pročitajte još

Microsoft održao edukativnu radionicu za učenike dubrovačkih srednjih škola na Lokrumu

Dulist

(FOTOGALERIJA)PREDIVAN JESENSKI DAN Stradun i kafići prepuni ljudi

Dulist

Tko u ponedjeljak i utorak neće imati struje?

Dulist