Aktualno

MARIJA VEZILIĆ Mlade sve češće muči gastritis, a djecu pretilost. Rješenje je u pravilnoj prehrani!

Pretilost je rastući problem kod odraslih, ali i kod djece. Stres, brz način života i neuravnotežena prehrana kad tad dođu ‘na naplatu’, ali, srećom, prehrambene navike moguće je popraviti. To najbolje znaju u Savjetovalištu za prehranu Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije koje vodi nutricionistica Marija Vezilić dipl. ing. S njome smo razgovarali o stanju po pitanju pretilosti u našoj županiji, ali i o tome kako steći prave prehrambene navike i ne vratiti se starom načinu života nakon gubitka kilograma i popravljanja zdravstvene situacije.

Pretilost najčešće percipiramo kroz prizmu dobrog ili lošeg izgleda, ali koliko su ljudi svjesni da je riječ o bolesti koju se može i liječiti?
Ljudi ne percipiraju pretilost kao bolest, iako je prema međunarodnoj klasifikaciji bolesti medicinska dijagnoza i treba joj kao takvoj pristupiti i liječiti je. Kod pretilosti dolazi do prekomjernog nakupljanja masnog tkiva u organizmu zbog neravnoteže između unosa i potrošnje energije. Međutim, nije problem samo u pretilosti. Imamo i osobe koje su normalno uhranjene, ali se ne hrane pravilno, tj. ne unose sve nutritivne tvari koje su nam potrebne za održavanje zdravlja. Pretilost je kronični problem s brojnim posljedicama po zdravlje koje se najviše očituju u starijoj životnoj dobi. Potrebno je osvijestiti ljude da nije najvažnije izgubiti kilograme radi dobrog izgleda, već unositi kvalitetne, nutritivno vrijedne namirnice u svrhu očuvanja vlastitog zdravlja.

Uravnotežena prehrana ključ je zdravlja i optimalne težine. Kako ona u praksi treba izgledati?
Važno je imati redovite obroke, jesti polako, uživati u hrani, koristiti sezonske namirnice, konzumirati dovoljnu količinu voća i povrća, dva do tri puta tjedno jesti ribu i druge morske plodove, mahunarke, integralne žitarice, piti dovoljno tekućine i smanjiti unos namirnica bogatih šećerom, soli i zasićenim masnim kiselinama. Naravno, uvijek može doći do malih odstupanja. Često na svečanostima i proslavama malo više pojedemo, ali važno se nakon toga vratiti postulatima pravilne prehrane i da nam primarni cilj budu umjerenost, raznolikost i uravnoteženost. Pravilna prehrana treba biti održiva i primjenjiva tijekom cijelog života. Većina ljudi krene s promjenom prehrambenih navika tri mjeseca pred ljeto. Dolaze topliji dani te se i mi ‘budimo’ i krećemo na raznorazne dijete koje daju trenutne rezultate koji nisu održivi. Osim prehrane, potrebno je staviti naglasak i na tjelesnu aktivnost i to tijekom cijele godine kako bismo održavali mišićnu masu, a smanjili udio masnoga tkiva te oblikovali tijelo. To je jedini ispravni put kako bismo bili zadovoljniji svojim izgledom, imali optimalnu tjelesnu težinu te očuvali vlastito zdravlje.

Kako u našoj županiji stojimo po pitanju pretilosti u odrasloj i u mlađoj dobi?
Iako smo mediteransko područje, bilo bi logično da njegujemo takav stil prehrane i budemo pri dnu po broju osoba s prekomjernom tjelesnom težinom, naša županija je u samom vrhu. Kod nas kao i na razini Hrvatske u tome prednjače muškarci. Žene su osvještenije što se tiče pravilne prehrane i tjelesne aktivnosti. Nažalost, i djeca su nam u samom vrhu te unazad deset godina bilježimo trend porasta pretilosti kod njih. Primjećujem da su roditelji u zadnje vrijeme ipak osvješteniji po pitanju prehrane njihove djece, ali još uvijek to nije dovoljno i važno je nastaviti raditi na edukaciji i djece i roditelja. Djeca preferiraju namirnice s visokim udjelom šećera koje su u njihovoj prehrani svakodnevno zastupljene što prije nije bio slučaj. Nisu ni dovoljno tjelesno aktivna i puno su pred ekranima pa je pretilost posljedica svih tih okolnosti.

Nema zacijelo osobe koja nije kretala na dijetu od ponedjeljka. Koje se sve pogreške pri tome može napraviti nauštrb zdravlja?
Najčešća pogreška je izbacivanje određene namirnice ili skupine namirnica. Uglavnom osobe izbace iz prehrane kruh, rižu, tjesteninu, šećer. Nije potrebno izbacivati niti jednu vrstu hrane, već u prehranu ubaciti onu koju do sada nismo jeli, obogatiti svoj jelovnik nekim novim jelima koja sadrže više voća, povrća, integralnih žitarica, ribe, morskih plodova, orašastih plodova, sjemenki. Ako osoba u taj proces kreće sama, najbolji savjet je da se pridržava smjernica pravilne prehrane – da na pola pjata bude povrće i voće, na jednoj četvrtini žitarice, a na drugoj četvrtini meso i zamjena za meso poput sira, jaja, ribe, mahunarki. Uvrštavanjem novih jela bit će im i zanimljivije, neće biti gladni i neće se voditi onom logikom izgladnjivanja nekoliko mjeseci da bi se kasnije opet vratili starim navikama.
Promjena prehrambenih navika proces je koji traje najmanje godinu dana i u tom procesu nije potrebno da osoba pati već da uživa u novim navikama i novim jelima. Povremeno se može pojesti neko jelo koje osoba preferira, a nije nutritivno vrijedno, međutim, važno je da se ta jela ne konzumiraju svaki dan. To neće pokvariti trud i ne treba osjećati krivnju ako se pojede neki kolač, sladoled ili pekarski proizvod. Izgladnjivanje usporava metabolizam i ne čini ništa dobro. Doći će do gubitka kilograma, ali to nije ispravan put i tako se ne radi na dobrobit svoga tijela i zdravlja.

Savjetovalište za prehranu tu je kako bi nam pomoglo steći ispravne navike. Tko sve može u njega doći?
Savjetovalište je otvoreno za sve, a djeluje od 2013. Najbrojnija populacija korisnika usluga su djeca i njihovi roditelji. Služba za školsku medicinu našeg Zavoda radi sistematske preglede djece predškolske i školske dobi te ih, ukoliko je potrebno, uputi u savjetovalište. Mogu nam svakako doći i odrasli, a najdraže nam je kada dođe cijela obitelj. Ako krene promjena navika kod djeteta, najvažnije je da ona krene i kod cijele obitelji jer u konačnici rezultat bude uspješniji. Javljaju nam se i osobe koje imaju zdravstvenih problema, a kojima je prehrana ključan čimbenik, od osoba koje imaju visoki krvni tlak, dijabetičara, onih koje muči giht ili artritis. Gastritis nam je u posljednje vrijeme u porastu, naročito kod mladih. Posljedica je to neurednog načina života i nepravilne prehrane. Unazad dvije godine bilježimo i veći broj dolazaka djece koja već imaju zdravstvenih problema zbog prekomjerne tjelesne težine te zbog konzumacije slatkih napitaka te namirnica bogatih zasićenim masnim kiselinama. Pozitivno je to što se u dječjoj dobi još uvijek može sve to dobro regulirati pravilnom prehranom. Djeci je također dostupna i naša psihologica koja im pomaže u procesu promjene navika i dodatno ih motivira.

Kako izgleda cijeli proces kada se osoba javi u savjetovalište?
Važan je prvi susret pri kojemu radimo antropometrijska mjerenja, izmjerimo tjelesnu težinu i visinu, opseg struka i bokova, udio masnog i mišićnog tkiva, metabolizam osobe, kronološku dob. Porazgovaramo o navikama, zdravstvenom stanju te postavimo realne ciljeve. Osoba zatim šest dana vodi dnevnik prehrane kojim želimo ustanoviti kakve su njezine prehrambene navike, stil života i što bi trebalo promijeniti. Nakon toga krećemo u proces i u izradu jelovnika na tjednoj bazi. Cijeli proces traje 12 tjedana, ali uglavnom se to i produlji. Cilj nam je da osoba kroz 12 tjedana nauči sama pripremiti jelo, kombinirati hranu i zadržati te dobre navike. Nastojimo izaći ususret osobi, pogotovo ako ima neke želje ili jela koja bi uvrstila u jelovnike. Imali smo, primjerice, obitelj koja ima običaj jesti pizzu svaku subotu i naravno da smo to poštivali jedino što smo tu pizzu malo izmijenili i dobili nutritivno vrjedniju varijantu. To je onda i obitelji poticaj da nastavi s promjenama. Naravno, bude različitih iskustava pa čak i onih koji su rekli kako jedva čekaju završiti s programom da se napokon najedu. To nam nije cilj. Važno je da ljudi shvate da tu nema patnje, da u hrani treba uživati, i nastojati kroz hranu unijeti sve ono potrebno za održavanje zdravlja.

Koliko se naših sugrađana godišnje javi u savjetovalište?
U 2019. godini smo ih imali 40, a u 2020. 60. Bilježimo porast, ali je još uvijek teško ocijeniti je li to posljedica pandemije. U doba korone su se neke osobe okrenule zdravim navikama, više su vježbale i pazile na prehranu, dok su druge pošle u sasvim drukčiju krajnost. Sjećamo se nestašice bijelog brašna i kvasca. Pekle su se razne slastice, kiflice, kruh, a stali smo doma i nismo bili aktivni. Velike posljedice osjetila su i djeca koja su se zbog zatvaranja školskih dvorana prestala baviti sportom. Imali smo nekoliko tinejdžerica koje su prestale s tjelesnom aktivnošću te im je u toj godini značajno porasla tjelesna masa. To je trenutno veliki problem jer dosta njih je reklo da su izgubili volju i motivaciju za nastavak sa sportskim aktivnostima.

Kakvi su ishodi cijelog procesa i uspijevaju li osobe steći zdrave navike i nastaviti dalje u tom smjeru?
Kroz 12 tjedana uglavnom svi uspiju izgubiti kilograme i promijeniti prehranu i stil života. Naravno, nastojimo pratiti osobu neko vrijeme. Kod nekih dođe do povratka manjeg dijela kilograma, neki postignu izvrsne rezultate, nastavljaju s promjenama, dolaze s novim idejama za jela, receptima. Nekome treba još malo kontrole pa se nastavi pridržavati zadanih jelovnika i nakon završetka programa, a ima i onih koji zbog različitih okolnosti izgube motivaciju za promjenom te odustanu. Naravno svima je najbolji motiv gubitak kilograma na vagi, smanjenje udjela masnog tkiva, a povećanje mišićnog te gubitak centimetara u bokovima i struku. Kod nekih to krene ubrzo nakon promjene navika, a kod nekih stagnira pa se odjednom kilogrami počnu ‘topiti’. Najbolje je kada proces ide polako jer i do nakupljanja kilograma nije došlo preko noći. Važno je postaviti realan cilj i odabrati onu težinu u kojoj se osoba najbolje osjeća.

Pročitajte još

NEKA NJEGOVA NADA SVIMA BUDE INSPIRACIJA Ivanova želja je jednostavna: ‘Želim hodati!’

Mia Njavro Banić

IN MEMORIAM Posljednji pozdrav našem gosparu Željku

Dulist

TUTTO BENE IMA BURGER TJEDAN Od danas svi burgeri u pola cijene

Dulist

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija