Svjedočeći o svijetu koji se stalno mijenja, Hrvatska, kao potpisnica Konvencije za zaštitu i očuvanje
nematerijalne kulturne baštine, ulaže velike napore u očuvanju te baštine, kako pravnom tako i stvarnom njenom zaštitom, kako bi je sačuvala i za buduće naraštaje.
Pripremila Maja Nodari
Nematerijalna kulturna baština životno je i identifikacijski važna za svaku sredinu pa je tako Festa svetoga Vlaha u Dubrovniku najprije zaštićena kao nacionalno kulturno dobro, a po prijedlogu i obradi Konzervatorskog odjela u Dubrovniku, Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture RH, nominirana na UNESCO-ovu Reprezentativnu Listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva (Representative List of the Intangible Cultural Heritage of Humanity). Pomno i dugotrajno pripremana dokumentacija, sukladno zahtjevnim UNESCO-ovim kriterijima, objedinjena u Ministarstvu kulture, izrađena je i prikupljena uz suradnju svih sudionika dubrovačke lokalne zajednice, crkvene i svjetovne vlasti – sa zadaćom podizanja svijesti o nematerijalnoj baštini ugroženoj globalizacijskim procesima, nadalje poticanjem dijaloga kao odraza kulturne raznolikosti diljem svijeta i svjedočanstvo o ljudskoj kreativnosti.
Festa sv. Vlaha 2009. upisana je na Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine. Biti baštinom čovječanstva doista jest čast
Ponosna sam i sretna što sam dala prinos upisu naše Feste najprije na hrvatsku Listu nematerijalnih kulturnih dobara, a zatim sudjelovala u zahtjevnoj proceduri ispunjavanja UNESCO-ovih kriterija, koji su prethodili odluci o upisu.
30. rujna 2009.
Stoga je osobito radosno i svečano odzvonila vijest iz Abu Dhabija, 30. rujna 2009. godine, o upisu Feste svetoga Vlaha na Reprezentativnu UNESCO-ovu Listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva, kao prinos hrvatske, dubrovačke posebnosti jedinstvu svjetskih civilizacijskih i kulturoloških različitosti.
Dubrovnik je tako drugi put, nakon upisa spomeničke cjeline Grada iz 1979. godine, ušao u UNESCO-ov registar i po Festi svetoga Vlaha, na što su Dubrovčani posebno ponosni. Biti baštinom čovječanstva znači ujedno i poštovati sustav mjera zaštite kulturnog dobra, a Festa sv. Vlaha u svojoj desetogodišnjoj UNESCO-ovoj obitelji pokazala se primjerom dobre prakse. Naime, valja pokazati i dokazati da se ispunjavaju zadani kriteriji mjera zaštite od društvene do kulturalne funkcije, procjene održivosti te promicanja i osnaženja dobra na UNESCO-ovoj Listi sve do udjela lokalne zajednice. U desetogodišnjem razdoblju zabilježene su mnogobrojne različite aktivnosti na lokalnom, nacionalnom i međunarodnom planu vezane za Festu sv. Vlaha.
Držim potrebnim izdvojiti bar neke: bilo je to vrijeme postavljanja prve ikad u povijesti organizirane velike izložbe o sv. Vlahu, 2012. godine institucije Dubrovačkih muzeja, koju je pratio katalog – monografija s 536 stranica, a zabilježila je 153.767 posjetitelja. Završetak temeljite obnove Zborne crkve Sv. Vlaha o njenoj 300. obljetnici izgradnje (1715.– 2015.) angažiralo je i znanstveno i stručno, financijski i emotivno lokalnu i nacionalnu javnost, a golemu financijsku potporu u obnovi koja je trajala više od 20 godina pružila je građanska udruga Društvo prijatelja dubrovačke starine, uz iznimno zalaganje rektora crkve don Tome Lučića, redovnica, Bratovštine festanjula, cijele društvene zajednice.
Najposlije, 2016. godina proglašena je Godinom svetoga Vlaha u spomen na 1700. obljetnicu njegove mučeničke smrti. Bio je to zamašan i ambiciozan cjelogodišnji projekt s nizom kvalitetnih programa temeljenih na različitim aspektima njegova štovanja širom svijeta, kao i u Dubrovniku, sa snažnom duhovnom, napose kulturološkom dimenzijom.
Brojne su aktivnosti integrativno djelovale na lokalnu zajednicu, s posebnom pažnjom na dječju populaciju! Upis Feste sv. Vlaha na UNESCO-ovu Listu izuzetno je doprinio povećanju
uočljivosti našega blaga, podigao već razvijenu svijest na još višu lokalnu, nacionalnu i međunarodnu razinu.
Različite aktivnosti pratili su kontinuirano hrvatski tiskani i elektronički mediji, a kreirana je i internetska stranica saint-blaise.eu.
Srastao s Gradom
‘Sveti Vlaho jest star, ali nije ostarjeo’!, izrekao je na Kandeloru dubrovački biskup Mate Uzinić, ciljajući na suvremenost i snagu djela našega Parca. U to ime i s tom mišlju čast mi je najaviti kako je u tijeku projekt nazvan ‘GRAD SVETOGA VLAHA’, a radi se o interpretacijskom centru baštine koji će biti smješten u bastionu Sv. Margarite u sklopu dubrovačkih gradskih zidina.
Posjetiteljima će se ponuditi suvremeni, multimedijalni, vizualni i doživljajni prikaz svenazočnosti sv. Vlaha u Dubrovniku, pokazati im kako i zašto Dubrovčani vole i štuju svoga sveca zaštitnika, doživjeti fenomen svetoga Vlaha u Dubrovniku! Sveti Vlaho srastao je s ovim Gradom i njegovim pukom, srž je dubrovačke duše i identiteta pa je prepoznavanje milenijskog štovanja njegova kulta kao žive tradicije, razveselila dubrovački puk i u vremenu kada lokalno uzmiče pred globalnim, podigla razinu samodostojanstva.
No bez vjere, katoličke radicije, bliske povezanosti dubrovačkoga puka i zdušnog zagovornika sv. Vlaha, bez ljubavi za svog Parca, ne bi se mogla održati vjekovna tradicija, posebno kultura nasljeđivanja, po kojoj je Festa sv. Vlaha postala Festa za cijeli svijet!
I na kraju ono ponosno, dubrovačko, tradicionalno: Živio sveti Vlaho!
Iz knjige ‘Svi Vlahovi ljudi’, 2022.