Lakić: Imamo premalo sanitarnih inspektora

Mato Lakić, ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije posebno je zanimljiv sugovornik u ljetnoj sezoni, odnosno u doba mnogih opasnosti po zdravlje.

Lakić za duList govori o novom protokolu za zaštitu od vrućine, alergijama, legionarskoj bolesti i ptičjoj gripi, ali i premalim financijskim sredstvima koja im stoje na raspolaganju.

Novi ste ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije. Kakvo stanje ste zatekli u Zavodu?
– Na mjesto ravnatelja došao sam u ožujku ove godine. Stanje je dobro. Prije imenovanja vršio sam dužnost zamjenika ravnatelja, predsjednika Stručnog vijeća i sudjelovao sam u radu Upravnog vijeća, tako da sam upoznat i s financijskom situacijom i s načinom upravljanja Zavodom. Bivša ravnateljica dr. Čale Mratović je dobro vodila Zavod.

Nikad više upozorenja za toplotni udar kao ovog ljeta. Jeste li možda već uočili posljedice takvog trenda visokih temperatura?
– U lipnju ove godine dobili smo od Ministarstva zdravlja protokol o postupanju i preporuke za zaštitu od vrućine. U njemu stoji točno tko koga obavještava i što je čiji zadatak. Mi naš zadatak ispunjavamo tako što, kada dobijemo izvješće iz Hidrometeorološkog zavoda, objavljujemo ga na našim internetskim stranicama i prosljeđujemo zdravstvenim ustanovama, jedinicama lokalne samouprave i medijima. O trenutnoj zdravstvenoj situaciji po tom pitanju ne znamo ništa jer se zasad još Zavod za hitnu medicinu nije dovoljno dobro organizirao da bi nam mogli slati podatke prema protokolu. Protokol provodimo prvi put ove godine pa zato malo zapinje provedba dok se to ne uhoda.

PRANJE RUKU PRIJE SVEGA

Novi pročistač vode koji bi uskoro trebao biti ugrađen trebao bi smanjiti kloriranje na najmanju moguću mjeru, a klor je u Europskoj uniji navodno izbačen iz upotrebe zbog štetnosti po ljudsko zdravlje. Kako je klor, kojeg se često naziva „nužnim zlom za dezinfekciju vode“, štetan za zdravlje?
– Klor nije izbačen iz upotrebe, niti će se izbaciti. Istina jest da će se smanjiti upotreba klora, jer što je voda čišća, logično je da je potrebno manje klora. Klor mora biti u vodi, jer ima ostatno, tj. rezidualno djelovanje. Uvijek mjerimo koliko u vodi ima slobodnog klora, koji “čeka” za slučaj da se voda zagadi bakterijama, da se za njih veže. Naravno da po Praviliniku o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće postoji i gornja granica od 0,5 miligrama po litri, što je usklađeno s EU Direktivom. Sam klor može biti opasan kao iritans samo za one koji s njim rade, a ne u vodi.

Ljeto je pogodno razdoblje za razvitak enterovirusa i seroznog meningitisa. Imate li podatke za zadnja dva mjeseca, kakvo je stanje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji?
– Enteroviroze su skupine virusnih bolesti. Uglavnom su to blage osipne i bolesti slične gripi, koje traju jedan do dva dana. Neke od njih mogu biti i opasnije, poput seroznog meningitisa, koji može biti uzrokovan i enterovirusima, ali i drugim virusima. Ipak, među svim meningitisima serozni je daleko najblaži i najčešće prolazi bez ikakvih posljedica. Ove godine imamo uobičajenu sliku. Svakog ljeta se pojavi nešto veći broj enteroviroza od kojih uglavnom oboljevaju djeca. Imamo i pet prijavljenih slučajeva meningitisa. Tri su zaražena iz naše županije te dva gosta. Uz to imamo još i manje od dvadeset slučajeva zaraze enterovirozom. Sve je to uobičajeno, jer kao što nam gripa dolazi zimi, ove bolesti dolaze ljeti. Nama je bitno da je riječ o pojedinačnim slučajevima i da nema grupiranja u obliku epidemije.

Kako se zaštititi, što bi trebali izbjegavati? Navodno se takvi virusi najlakše prenose morem i vodom u bazenu?
– Nije se lako zaštititi. To su bolesti koje se prenose fekalno-oralnim putem, ali i sekretom dišnih putova. Djeca i higijena često ne idu jedno s drugim, pogotovo kod male djece koja se kupaju gola. Osim toga, prenosi se i kontaktom, na primjer sa sekreta na igračku, ili promjenom pelena. Tu je prije svega bitna opća higijena, na prvom mjestu pranje ruku. Djeca se mogu zaraziti i pijući more u plićacima, gdje se zaražena voda još uvijek ne stigne razrijediti.

LEGIONELA JE VRLO OPASNA

Je li se u posljednjim godinama uočila pojava legionarske bolesti? Posebno u većim zgradama s puno klimatskih uređaja?
– Nama je legionarska bolest poznata već dvadesetak godina i vrlo je opasna. Riječ je o upali pluća sa smrtnosti većom od deset posto slučajeva. Javlja se najčešće uz velike sustave s vodom, jer se u njoj razmnožava. Najčešće se prenosi tuširanjem. Najveći rizik su veliki, komplicirani, a neodržavani sustavi tople potrošne vode, koji su u velikim zgradama zasebni. Zato je bitno držati visoku temperaturu vode, koja najučinkovitije ubija legionele. Na preko 50 stupnjeva legionele se ne razmnožavaju, ali ih trenutačno ubija tek temperatura iznad 70 stupnjeva. Zato je dobro povremeno povisivati temperaturu u kotlovnicama, čistiti sustav i obaviti odmuljavanje. Kućne klime nisu opasne za razvitak legionele, ali jesu rashladni tornjevi na vrhu zgrada u kojima se hladi topla tehnološka voda. Taj aerosol koji prska i rashlađuje može letjeti i do nekoliko kilometara.

Očit je rast broja ljudi oboljelih od alergija. Kakva je situacija u našoj županiji i koje alergije prednjače?
– Alergija je pretjerana reakcija našeg organizma na inače neškodljivu tvar. Alergijska reakcija se manifestira kroz blage simptome poput osipa, do teških napada, gušenja, anafilaktičkog šoka koji kao krajnju posljedicu ima smrt. Najčešći alergeni su inhalacijski, kao što su pelud, kućna prašina, grinje, životinjska dlaka ili spore plijesni. Na jugu je to pelud drijenka, masline, bora ili čepresa.

Grad nije izravno ugrožen ambrozijom. Jeste li bilježili slučajeve i takvih alergija?
– Ambrozija još uvijek nije problem, iako smo lani našli jednu koloniju biljaka uz Neretvu kod Metkovića. Mjerimo koncentraciju, ali pratimo i dojave građana.

Je li po Vašem mišljenju dovoljan broj inspekcija po dubrovačkim ugostiteljskim objektima, budući da je zbog velikih vrućina hrana podložnija kvarljivosti?
– Mi imamo dobru suradnju sa Sanitarnom inspekcijom i oni jako dobro rade vrlo odgovoran i bitan posao. Problem nije u njima, već u Upravi za sanitarnu inspekciju pri Ministarstvu zdravlja, koja ne daje dovoljnu važnost Sanitarnoj inspekciji, niti financijski niti po ljudstvu. Mi smo s brojem inspektora potpuno podkapacitirani. Čak i ako netko pođe u mirovinu ili se razboli, nema zamjenu. Ne može se sve gledati samo kroz broj stanovnika, mi imamo puno otoka, a županija je jako razvučena. Da ne spominjemo enormno povećanje broja stanovnika ljeti. Za poći na Lopud treba izgubiti cijeli dan, za Lastovo i tri dana. Deset sanitarnih inspektora u županiji je premalo. S tim da nije riječ samo o nadzoru nad ugostiteljskim objektima, već i nad zdravstvenim ustanovama i apotekama, zaštiti od buke te svemu što može ugroziti javno zdravlje… Treba pojačati rad inspekcija, ali i nadzor nad njihovim radom. Naravno, treba im povisiti plaće za dvostruko i onda će se vidjeti rezultati. Oni ne stignu sav posao, jer tu ima i papirologije. Ljudi misle da je uvijek na prvom mjestu ulaganje koje donosi čisti profit. Ali vrijedi ulagati u inspekcije, i po meni se tu država još uvijek nije dovoljno osvijestila.

GODIŠNJE PET NOVOOBOLJELIH HIV-OM

Je li priča o opasnosti od svinjske, pa i ptičje gripe zaista utemeljena na stvarnim pokazateljima, ili je riječ o fami koja je zavladala u svijetu? Neke teorije zavjere ističu veliku ulogu farmaceutske industrije.
– Kao prvo, nisam ljubitelj teorija zavjere, što ne znači da ih ne mora biti. Smatram kako postoji realna opasnost od gripe. Gripa je teška epidemijska, odnosno pandemijska bolest. Problem je što je virus gripe nepredvidljiv, stalno se mijenja i teško je predvidjeti što će se sljedeće dogoditi. Moguće je da dogodine bude nova pandemija, ili da je uopće ne bude idućih deset ili dvadeset godina. Nijedna teorija nije sto posto točna. Iako se o njoj više ne govori, ptičja gripa još uvijek postoji i ljudi od nje oboljevaju u nekim zemljama svijeta gdje su lošiji higijenski standardi, uglavnom u Africi i Aziji. Čak 60 posto oboljelih od ptičje gripe na kraju i umre. Ja pitam: Je li to fama ili stvarna prijetnja? Još uvijek je to bolest životinja koja može prijeći na ljude, ali se ne može širiti među ljudima. Što će se dogoditi ako i to uspije? Kad se gripa sa smrtnosti od 60 posto počne širiti kao normalna gripa? Standardna gripa ima smrtnost od 0,05%. Lani smo imali 50 tisuća prijavljenih zaraženih gripom. Znači da bi uz smrtnost od 60%,  30 tisuća umrlo. Ljudi misle da je to bezveze, dvoje treba li se cijepiti, ali se gripa nikako ne smije zanemariti.

Možete li nam kazati koliko se u Vašem savjetovalištu od početka godine osoba testiralo na AIDS/HIV i jesu li se strani gosti prijavljivali za anonomno testiranje?
– U našem HIV savjetovalištu, koje je besplatno i anonimno, ove godine imamo tridesetak slučajeva testiranja. Testiranje nije namijenjeno strancima, premda se i oni mogu testirati. Godišnje u našoj županiji bude do pet novoregistriranih HIV zaraženih. U Hrvatskoj se slučajevi evidentiraju od 1985. godine, a prvi je zabilježen 1986. godine. Ako se otkriju na vrijeme, uz medicinski tretman mogu živjeti gotovo normalan život.