U gradskoj vijećnici u tijeku je javna rasprava o Prijedlogu izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Dubrovnika.
Pročelnica upravnog odjela za urbanizam Jelena Lončarić uvodno je upoznala nazočne kako se primjedbe na Prijedlog mogu dati do 12. studenog u pisanom obliku, ali i večeras, zbog čega je javna rasprava i zabilježila velik interes građana.
Dr.sc. Zrinka Rudež u ime izrađivača plana, tvrtke IGH, istaknula je iznoseći Prijedlog plana kako je trenutno važeći PPU koji je na snazi od 2005., a nakon toga uslijedile su dvije izmjene 2007. godine. Od tada do danas donesen je Zakon o prostornom uređenju, ali i izmjena Prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije, plan šireg područja, pa PP grada Dubrovnika mora biti sukladan tom planu.Prostorni obuhvat ostao je u granicama jedinice lokalne samouprave.
Zaprimljena su 122 zahtjeva, od čega iz Primorja 59, Gornjih sela 13, Elafita 42, te razni zahtjevi pravnih osoba.
– U postupku dijaloga utvrđena je potreba većeg redefiniranja koncepta prostornog uređenja nego je u početku izgledalo. Formalno su se izmjene trebale raditi amandmanski. Neke teme su se trebale sveobuhvatnije obraditi. Mi smo pristupili proširenju projektnog nzadatka, a negdje smo morali mijenjati čitave karte – istaknula je Rudež.
Zakon o prostornom uređenju je po Rudež rigidan, jer se građevinska područja ne mogu uvećavati, osim ako nisu izgrađena u obimu od 80%. Htjelo se udovoljiti zahtjevima građana, ali niti jedno građevinsko područje ne ispunjava uvjet od 80%.
– Prostorni plan je rađen puno detaljnije, pa smo unutar zadanih granica pronašli rezerve, kako bismo udovoljili građanima. Udovoljavali smo zahtjevima gdje god je bilo moguće, ali nijedna granica građevinskog područja nije izmjenjena – rekla je Rudež.
Što se tiče zaštićenih cijelina, jako se povećao broj, jer Zakon o zaštiti prirode traži da se puno veći broj podataka treba unijeti u planove. Isti je slučaj o kulturnim dobrima, za koje je Grad napravio posebnu konzervatorsku studiju.
– Pojavila se nova zona, lokalitet Veliki Stol, a kapacitet Čemprijesa je značajno smanjen – izdvojila je iz Prijedloga Rudež. Autocesta ne treba proći kroz Dubrovnik, rekla je Rudež, ali se nude tri varijante prolaska kroz grad, usklađeno s županijskim PP-om.
– Naš je zadatak bio zaštiti koridore, ali i osigurati profile za buduću gradnju. Redefinirane su benzinske postaje, zadržali smolokacije heliodroma. Pitanje odlaganje otpada je također regulirano na poseban način. Otvoren je Tehničko-tehnološki park na Osojniku, kao prihvatna točka za dolazak turista u grad. Redefinirali smo i luke za javni promet i za posebne namjene – istaknula je Rudež.
U tijeku je javna rasprava.