Aktualno

Kako je tvrtka 10Aarch dobila posao na najvećem sportskom projektu?

Kako je tvrtka 10Aarch dobila posao na najvećem sportskom projektu?

Krajem prosinca gradonačelnikMato Franković javnosti je prezentirao Idejnu studiju prostorno-programskih kapaciteta dvorane izrađivača 10Aarch d.o.o., tvrtke koja je, rekao je tada, prethodno već sudjelovala u izradi DPU-a Gospino polje. Inače, nova dvorana kapaciteta 4200 mjesta trebala bi se graditi za potrebe Svjetskog rukometnog prvenstva 2025. budući da je Dubrovnik jedan od gradova domaćina. No, ono što je dubrovačkoj, ali i široj stručnoj javnosti odmah ‘zapelo za oko’, jest tvrtka 10Aarch i njena poveznica s Detaljnim planom uređenja Gospino polje koje je usvojeno 2008. godine u mandatu bivše gradonačelnice Dubravke Šuice. Izrađivač tog plana bio je, naime, Arhitektonski fakultet Zagreb – Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu, ne tvrtka 10Aarch. Koordinatori izrade plana bili su Silvio Bašić, dipl. inž. arh i doc. Miroslav Geng, dipl. inž. arh, a u stručnom timu bio je, među ostalima, arhitekt Ivan Trutanić. Riječ je o osobi koja je u travnju prošle godine otvorila tvrtku 10Aarch, koja je dakle izradila nedavno predstavljenu studiju nove sportske dvorane. Otvaranje tvrtke u godini kada je studija i predstavljena, potaknulo je u javnosti raspravu o transparentnosti samog postupka. No, zagrebački arhitekt Ivan Trutanić, čije se ime jedino navodi u sudskom registru, za DuList objašnjava kako je riječ o nasljednici tvrtke Geng-arhitektura arhitekta Miroslava Genga, koja je sudjelovala u prethodnom projektu u mandatu Dubravke Šuice. Uvjerava nas kako na novoj dvorani rade isti ljudi koji su izrađivali i Detaljni plan uređenja.

Autorsko nasljeđe
— Riječ je o autorskom nasljeđu tadašnjeg projekta. Ja sam jedan od koautora s profesorom Miroslavom Gengom s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu. On je siva eminencija projekta te se i on i ja 15 godina bavimo tim prostorom. Isti ljudi koji su prije 15 godina radili na projektu, na njemu rade i danas. Postoji kontinuitet projekta i nije riječ o ekipi koja je došla iz nule raditi tu priču – govori nam Trutanić.
Ovdje treba podsjetiti kako je 2006. godine izrađena prostorno-programska studija Sportsko – rekreacijskog parka Gospino polje, koju je izradio projektni biro ‘Geng – arhitektura’ Miroslava Genga, a koja je prethodila izradi već spomenutog DPU-a. Treba spomenuti i kako je potom tadašnje Gradsko poglavarstvo kao najpovoljniju ponudu za izradu idejnog projekta za izgradnju trodijelne sportske dvorane, unutar sportsko-rekreacijskog parka Gospino polje, izabralo upravo tvrtku Geng – arhitektura, koja je taj posao obavila za 108 tisuća kuna plus PDV. Kako govori Trutanić, u razradi ideje tada se stiglo i do glavnog projekta, no od tada je sve zapravo stajalo u ladici.
No, primjedbe ne stižu samo i isključivo zbog tek osnovane tvrtke, već se postavilo i pitanje raspisivanja natječaja za izradu nove studije. Trutanić na to ističe kako je riječ o modifikaciji starog projekta za kojeg je tada odrađen i natječaj i javna nabava.
— Nastavljamo projekt koji je nažalost, što je čest slučaj u Hrvatskoj, dosta stajao u ladici. Imali smo veliku pauzu, jer smo prethodno bili napravili i glavni projekt, no sve je stalo jer nije bilo interesa za realizaciju te manje sportske dvorana. No, sad se pojavio interes – navodi nam te napominje još jednom kako isti ljudi i danas rade na projektu.
Inače, nova Idejna studija prostorno-programskih kapaciteta dvorane koštala je 80 tisuća kuna, s tim da tvrtka 10Aarch, istaknuli su iz Gradske uprave, nije u sustavu PDV-a. S obzirom da je vrijednost manja od 100 tisuća kuna, Grad je sukladno Pravilniku o jednostavnoj javnoj nabavi u ovom slučaju mogao ići na izravno ugovaranje.

O dvorani
— S projektom sportske dvorane u Gospinom polju započeli smo prije 15 godina, no tada je bila riječ o rekreativno-školskoj sportskoj dvorani. U međuvremenu su se zahtjevi promijenili i danas je to moderna multifunkcionalna dvorana, koja bi se osim za sportska natjecanja, rekreativni sport i potrebe dubrovačkih klubova mogla koristiti i kao kongresna, koncertna dvorana, kulturni dom… Da bi takva dvorana bila isplativa, mora biti multifunkcionalna. Nažalost, u Hrvatskoj imamo dosta i dobrih i loših primjera sportskih dvorana, isplativih i neisplativih. Stoga ona mora biti u pogonu 365 dana u godini – objasnio nam je.
Dodao je kako Dubrovnik ima kapacitete, ime i brand koji može privući i kongrese, i koncerte, ali i sportske klubove na pripreme i time podužiti turističku sezonu s jednim multifunkcionalnim modernim objektom.
— Vidim da se svi slažu da taj prostor mora ostati sa sportskom namjenom, a kao takav je definiran i prostorno-planskom dokumentacijom. Mi smo 2007. radili cijelu studiju, koja je definirala dvoranu, mali atletski i nogometni stadion, bazen na otvorenom i zatvorenom i na osnovu toga je rađen program DPU-a te projekt cijele dvorane koja je bila malo veća školska dvorana, trodijelna s tri košarkaška igrališta s minimalnim kapacitetom za gledatelje, ali je bila zapravo rekreativna dvorana, malo veća od postojeće. No, vremena su se promijenila, sam obuhvat se malo povećao. Projekt je modificiran te smo sadržaju dodali i gledalište od 4000 mjesta koje bi služilo da ta dvorana osim za rekreativne potrebe može podnijeti i ozbiljno natjecanje u rukometu, odbojci, košarci… Dakle da se svjetska prvenstva mogu u njoj održati bez problema – ističe.
No, naglašava kako, iako se dvorana gradi za potrebe Svjetskog rukometnog prvenstva, ona Gradu mora služiti i nakon toga, sljedećih 30 do 50 godina.
— Najveću pažnju ćemo upravo tome i posvetiti, da zadovolji potrebe svjetskog prvenstva, ali nakon toga i potrebe Grada Dubrovnika – navodi dalje.

Najduži projekt
Do kraja ove godine očekuje se ishođenje građevinske dozvole, nakon čega bi se trebalo krenuti u izgradnju.
— Sad smo još u fazi idejnog projektiranja, a za glavni projekt godinu dana je korektno vrijeme za odraditi – odgovorio je Trutanić na naše pitanje o rokovima.
— Projekt je nažalost već jednom krenuo krivo. No, sad imamo konkretan zadatak, konkretan cilj i timeline te se nadam da se neće dogoditi nešto što će ga ponovno zaustaviti. Ovakav je projekt potreban Dubrovniku, jer je to grad koji nema ni sportsku ni kongresnu dvoranu – rekao je Trutanić.
Istaknuo je i kako se nova studija radila prema Strategiji razvoja sporta i sportske infrastrukture koju je izradio Zrinko Čustonja, s kojim se surađivalo u dijelu dimenzioniranja dvorane, a kako govori Trutanić, krenut će i prema organizatorima kongresnih događaja, kako bi se definirao program dvorane.
— Godine 2007. sam radio na tome kao mladi arhitekt. Ovo je najduži projekt u mom životu i nadam se da će doći do kraja – zaključio je arhitekt Ivan Trutanić.
Spomenut ćemo kako je on s arhitektom Gengom sudjelovao i u arhitektonsko-urbanističkom natječaju Gradskog stadiona Lapad, a njihov rad našao se u društvu tri jednakovrijedna otkupa.

Iz tiskanog izdanja DuLista od 27. siječnja 2021.

Pročitajte još

DODIJELJENO DESET ‘A’ DRŽAVNIH STIPENDIJA Saznajte tko su najbolji studenti Sveučilišta u Dubrovniku

Marko Džamarija

SANITAT POZIVA Javite se ako želite banak na gruškoj placi

Dulist

[PODCAST S BARBAROM] Goran Milić: Slijedi What’s up Japan, a što mu je ‘tiha patnja’?

Barbara Đurasović