Hrvatska

Izvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u 2021. narastao za gotovo 15 posto

Nakon što je zbog posljedica pandemije u 2020. deficit vanjsko-trgovinske razmjene poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda bio manji za čak 32 posto u odnosu na 2019., u ovoj godini se polako vraćamo starim, nepovoljnim trendovima. Tako je od početka 2021. deficit porastao za 7,5 posto, unatoč solidnom rastu izvoza od gotovo 15 posto.

– Trend smanjenja deficita vanjsko-trgovinske razmjene poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u odnosu na prethodnu godinu zaustavljen je sa sedmim mjesecom 2021. godine u kojem je deficit porastao za 5 posto, a rast deficita nastavlja se i u kolovozu – izjavila je Žaklina Jurišić, voditeljica Odjela za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK, pa pojasnila kako je to bilo za očekivati jer je nakon oporavka od korone došlo do konsolidacije i normalizacije potražnje kroz oporavak HoReCa kanala i turističke potrošnje.

Statistika pokazuje da nam izvoz u prvih osam mjeseci 2021., u odnosu na isto razdoblje lani, bilježi rast od 14,6 posto i iznosi 1,647 milijarde eura (povećanje od 210 milijuna eura). Uvoz je porastao za 12,3 posto i iznosi 2,402 milijarde eura (povećanje od 262 milijuna eura), a deficit je povećan za 7,5 posto, odnosno za 53 milijuna eura, i iznosi 755 milijuna eura. Pokrivenost uvoza izvozom porasla je s 67 na 69 posto.

U izvozu su najzastupljenije žitarice (12,3 posto ukupnog izvoza), različiti prehrambeni proizvodi visokog stupnja prerade (10,2 posto), ribe (9,7 posto), proizvodi na bazi žitarica i škroba (8,3 posto) te pića i alkohol (6,8 posto).

Najviše uvozimo meso (9,9 posto ukupnog uvoza), proizvode na bazi žitarica i škroba (8,7 posto), mlijeko, jaja i med (7,8 posto), pića i alkohol (7,7 posto) i hranu za životinje (7,6 posto).

Hrvatska ostvaruje suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni žitarica (147,1 milijuna eura), ribe (60,6), uljarica (26,7), mesnih i ribljih prerađevina (11,6) i duhana (0,3). Žitarice i uljarice čine preko 70 posto suficita. U svim ostalim kategorijama poljoprivredno-prehrambenih proizvoda ostvarujemo deficit. Najveći deficit prisutan je u razmjeni mesa (181,6 milijuna eura), mlijeka i jaja (138,3), voća (131,5), hrane za životinje (129,4) i povrća (77,8).

– Upravo proizvodnje u kojima generiramo najveći deficit – stočarstvo, voćarstvo i povrćarstvo, uključujući njihovu preradu, trebale bi postati fokus mjera poljoprivredne politike u idućem programskom razdoblju 2023. – 2027. godina. Očekujemo kako će nacionalne i potpore iz EU fondova za ulaganja u dugotrajnu imovinu u poljoprivredi i preradi te kvalitetna rješenja u raspolaganju državnim poljoprivrednim zemljištem pridonijeti povećanju obujma proizvodnje i produktivnosti rada, povećati samodostatnost i smanjiti negativnu trgovinsku bilancu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Nužna nam je promjena strukture proizvodnje. Nije dobro da izvozimo sirovinu, a s druge strane imamo visok uvoz proizvoda stočarstva – mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda te proizvoda na bazi žitarica i škroba, odnosno proizvoda s visokom dodanom vrijednosti – naglasila je Jurišić.

Za 2020. sada sa sigurnošću možemo zaključiti kako se radi o godini sasvim neuobičajenih kretanja uvoza i izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Prvenstveno zbog utjecaja pandemije, zabilježeno je povećanje izvoza, smanjenje uvoza te smanjenje deficita u odnosu na 2019. Tako je deficit u 2020. bio manji za čak 32 posto u odnosu na 2019.

Pročitajte još

Kruh u godinu dana poskupio čak 30 posto

Dulist

Hrvati najkasnije u Europskoj uniji napuštaju roditeljski dom

Dulist

ZBOG BAKTERIJE Iz butiga se povlače hrenovke sa sirom Wudy

Dulist

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija