Inflacija u Hrvatskoj nastavlja s blagim usporavanjem četvrti mjesec zaredom, prenosi HRT. Prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku, rast cijena u ožujku iznosio je 10,6 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Na život u uvjetima inflacije građani su se već naviknuli. Svatko se snalazi kako zna i umije, a njezino usporavanje zasad još ne osjećaju.
U Vladi ističu kako inflacija ipak blago usporava, a na ovim je razinama posljednji put bila u travnju prošle godine.
– Inflacija od 10,6 posto ne znači da se cijene smanjuju nego da se intenzitet porasta cijena smanjuje, dakle signali su pozitivni, ali svakako da nas zabrinjava i porast cijena hrane i bezalkoholnih pića i ostalih životnih potrepština. Nastavit ćemo raditi sve što je u našoj moći kako bi te cijene stabilizirali – poručio je ministar financija Marko Primorac.
– Rast cijena na mjesečnoj razini je 0,8 posto, međutim, više od 10 – 11 država u europodručju ima veću stopu inflacije nego mi. Tu možemo izdvojiti i Njemačku koja ima veću stopu inflacije – istaknuo je Zvonimir Savić, savjetnik predsjednika Vlade za ekonomska pitanja.
Daljnje usporavanje inflacije očekuje se i u nastavku godine.
– Tako da bi inflacija već u travnju na svojoj godišnjoj razini mogla pasti na osam posto – predviđa Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca.
– Mi očekujemo da će inflacija nastaviti padati prema kraju godine kada bi prosječna inflacija bila nekakvih sedam posto za 2023. – smatra Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke.
Bivšeg SDP-ova ministra financija najviše zabrinjava znatno veći rast cijena hrane nego energije.
– Mislim da će trgovci morati opet dati svoj odgovor zbog čega je sto posto veća cijena hrane od energije. Ovdje očekujemo stvarno kooperativan odnos s državom, jer država je doista napravila sve što se tiče cijene energije maksimum – rekao je Boris Lalovac, SDP.
A upravo je trošak hrane ono što najviše utječe na standard građana, pogotovo onih s manjim primanjima.
– Jasno kad hrana i dalje poskupljuje za više od 15 posto da je to nešto što građani izravno osjete, izravno primijete, a da pritom, zato što je negdje cijena stagnirala ili čak pala, na njih nema utjecaj zbog toga što to i ne kupuju – naglasio je Krešimir Sever, Nezavisni hrvatski sindikati te dodao kako zato i postoji raskorak između statističkih podataka i stvarnog utjecaja na svakodnevni život ljudi.