Oči svijeta uprte su ovih dana prema Rusiji i ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, koji je prošlog tjedna napao Ukrajinu. Unatoč mirovnim pregovorima početkom tjedna, Rusija je nuklearne snage podigla u borbenu pripravnost, a sve kao odgovor na izjave NATO-a i ekonomske sankcije protiv Moskve. I na samom početku agresije na Ukrajinu ruski je predsjednik zaprijetio svima koji se umiješaju da će se suočiti s posljedicama kakve dosad nisu vidjeli u povijesti. Mnogi su te njegove riječi protumačili kao nuklearnu prijetnju. I dok se svijet pita je li na pomolu Treći svjetski rat, Sjedinjene Američke Države i Europska unija na Rusiju, dio ruskih tvrtki, ali i pojedinaca udaraju sankcijama. Posljedice ove krize već je osjetio i često viđen gost u dubrovačkom akvatoriju, ruski milijarder Roman Abramovič. Ruski tajkun povukao se s upravljačke pozicije nogometnog kluba Chelsea.
Oproštaj od nogometnog kluba
U priopćenju je rekao kako je tijekom skoro 20-godišnjeg vlasništva Chelseaja, ‘uvijek gledao na svoju ulogu kao čuvara kluba, čiji je posao osigurati da smo uspješni kao što smo danas, ali i graditi budućnost te igrati pozitivnu ulogu u zajednicama’.
— Uvijek sam donosio odluke iz srca u najboljem interesu kluba i ostajem predan tim vrijednostima. Zato dajem klub na brigu Chelseajevoj humanitarnoj organizaciji. Mislim da su u ovom trenutku oni u najboljoj poziciji za brigu o interesima kluba, igrača, svih zaposlenih i navijača – naveo je Abramovič. Inače, on je jedan od 35 ruskih oligarha koje je lider Putinove oporbe Aleksej Navalni ocijenio kao ključne pobočnike Putinovog režima u Rusiji. Ovaj ruski bogataš čest je gost Dubrovnika i Hrvatske. Njegova luksuzna jahta Eclipse svakog se ljeta može vidjeti u dubrovačkom akvatoriju, a on sam voli odmor provesti na Mljetu.
Vila pa restoran
Svakako treba podsjetiti kako su prema pisanju Bloomberga već prvog dana agresije Rusije na Ukrajinu ruski milijarderi u manje od 24 sata izgubili 39 milijardi dolara. Na tom popisu našao se i Abramovič, ali i Dubrovčanima dobro poznat ruski oligarh Viktor Vekselberg. Ovaj se ruski oligarh, inače rođen u Ukrajini (otac Ukrajinac, majka Ruskinja) na dubrovačkom području pojavio sad već davne 2003. godine kada je kupio luksuznu vilu u Lozici, plativši je 5 milijuna eura. Bila je to u to vrijeme najskuplja nekretnina u Hrvatskoj, a svakako treba podsjetiti kako su to bile zlatne godine dubrovačkog tržišta nekretnina.
Ovaj 65-godišnjak s Marinom Dobrynin ima dvoje djece, koji pretežito prebivaju u New Yorku, a navodno je upravo žena Marina bila ključan faktor u kupnji luksuzne vile, koja je ranije bila u vlasništvu hrvatskog dirigenta Lovra pl. Matačića. Naime, prema ‘urbanom mitu’ ona se zaljubila u Dubrovnik i Lozicu prilikom ljetovanja, a sve ostalo je zapravo povijest. Dolaskom u Dubrovnik Vekselberg nastavlja investirati pa je tako od generala Ivana Čermaka otkupio tvrtku Tifon, koja je imala u najmu gradski prostor restorana Labirint. Vekselberg ga je tada preuredio u Gil’s, danas restoran 360º, jedini dubrovački restoran s Michelinovom zvjezdicom.
Kulturna suradnja
Iskazao se i u kulturnoj suradnji s Gradom Dubrovnikom. Naime, Vekselberg je vlasnik najveće privatne zbirke čuvenih Fabergeovih jaja. Godine 2004. za 100 milijuna dolara kupio ih je čak devet od obitelji Forbes, a njegova zbirka broji njih čak 15. Svoju vrijednu zbirku podijelio je svojedobno s Dubrovčanima i njihovim gostima na izložbi u Kneževu dvoru 2007. godine, a 2013. godine u Sankt Petersburgu je otvorio muzej u kojem su osim jaja izloženi i drugi predmeti ruskog kulturnog blaga. Ovaj ljubitelj ruske kulture u intervjuu koji je dao za BBC istaknuo je kako su sva jaja kupljena samo sa svrhom da ih vrati u Rusiju, kamo i pripadaju. Manje je poznat i njegov angažman u kupovini umjetnina ruskih slikara pa čak i tzv. ‘Lowell House zvona’, jednog od rijetkih setova očuvanih ruskih zvona uopće u postojanju.
Svoju poslovnu karijeru počeo je graditi iz ruševina Sovjetskog saveza. Privatnim poduzetništvom počeo se baviti 1988., kada je osnovao NPU KomVek tvrtku za istraživanje i proizvodnju, a njegovo poslovno carstvo počelo je prodajom bakrenih žica iz odbačenih kabela. Već poprilično financijski jak i kao posjednik velikog broja naftnih izvora, krajem 90-tih godina udružuje se s Rusom Mikhailom Fridmanom kako bi zajedno preuzeli TNK, treću po redu rusku naftnu kompaniju.
Inače, čini se kako je ovaj ruski poslovni oligarh imao potporu u raznim političkim strukturama od raspada SSSR-a do danas. Tako je 2010. godine imenovan na čelo Skolkova, ruskog pokušaja stvaranja Silicijske doline, a zanimljivo je kako su sredstva iz tog državnog projekta išla i tvrtkama u vlasništvu upravo Viktora Vekselberga. Najbolji primjer za to je tvrtka Hevel kojoj je odobreno 13 milijuna dolara za razvijanje projekata na polju energetike, a Vekselberg je kroz godine svoje poslovno carstvo raširio na aluminij, kemikalije pa čak i telekomunikaciju. Među omiljenim metama njegovih strateških ulaganja su i brojne tvrtke stacionirane u Švicarskoj, a riječ je o pretežito industrijskim grupama visoke tehnologije.
Na ‘crnoj listi’ Trumpa
Godine 2018. našao se na ‘crnoj listi’ tadašnjeg američkog predsjednika Donalda Trumpa. Naime, Sjedinjene Američke Države tada su objavile tzv. izvještaj o Kremlju, kao dio zakona o sankcijama protiv svojih protivnika, ali i svojevrsnog kažnjavanja Moskve zbog uplitanja u američke izbore 2016. godine. Na Trumpovoj ‘crnoj listi’ našlo se tako 114 ruskih političara i 96 oligarha, među kojima i Vekselberg. Njemu i svim tvrtkama u kojima ima više od 50 posto vlasništva je zabranjeno poslovanje s Amerikom, američkim tvrtkama i državljanima pa je doslovno ostao odsječen od zapadnog financijskog poslovnog svijeta.
No, ovaj je ruski biznismen Dubrovčanima ipak najzanimljiviji zbog razrušenog hotela Belvedere kojega je 2014. godine s tvrtkom Vila Larus kupio na javnoj dražbi za nešto više od 12 milijuna eura. Iako su se već tada svi nadali kako ćemo uskoro konačno vidjeti u novom sjaju nekadašnju perjanicu nije dogodilo. Iako je u Belvedere planirao uložiti 150 milijuna eura, do danas je nekoliko puta poželio dignuti ruke od projekta. A sve je zapelo na granicama pomorskog dobra.
Od ‘Zagreba’ do Jakljana i Trstenoga
U turističkom sektoru okušao se još jedan ruski investitor, vezan za Dubrovnik i Mljet. Riječ je o Mikhailu Shelkovu, vlasniku tvrtke Renesansa sa sjedištem u Dubrovniku, koja je 2010. godine od tada posrnule građevinske tvrtke PGM Ragusa kupila hotel Zagreb u Uvali Lapad. Za ovog se ruskog biznismena nagađalo kako će kupiti i hotel Sumratin, ali to se nije dogodilo. Inače, Mikhail Shelkov proglašen je 2016. godine i počasnim građaninom Mljeta za doprinos ukupnoj kvaliteti življenja lokalne otočne zajednice.
No, nije stao samo na hotelu Zagreb. Društvo Renesansa d.o.o. još je krajem rujna 2019. s Ministarstvom državne imovine potpisalo ugovor o zakupu Vile Aurora i bivšeg odmarališta na otoku Jakljanu na rok od 30 godina. Na javnom natječaju, tvrtka je dala najveću ponudu za spomenute nekretnine s ciljem da ih, u roku od tri godine, stavi u funkciju ugostiteljsko-turističke djelatnosti.
Za bivše odmaralište na Jakljanu na stranici tvrtke Renesansa, koja na našem području djeluje od 2005., navodi se kako traju planovi renovacije trenutačno ruševne nekretnine i desetljećima zapuštenog okoliša. Prilikom uređenja, ističe se dalje, primijenit će se tehnička rješenja koja će osigurati maksimalnu zaštitu okoliša, uštedu energije i korištenje obnovljivih izvora energije.
— Želimo da primjena takvih rješenja potiče i druge investitore da ulažu u očuvanje okoliša. Na Jakljanu je puno posla, kojem se neizmjerno radujemo – poručuju iz Renesanse. Tvrtka u Dubrovniku uz Hotel Zagreb ima još jednu nekretninu te tri na Mljetu. U Konavlima ima pak poljoprivredno zemljište te kuću u izgradnji, kako se navodi na njihovoj stranici.
Inače, Shelkov je najpoznatiji po proizvodnji titana i tehnologija koje se koriste u zrakoplovima Boeinga i Airbusa. Dopredsjednik je upravnog odbora korporacije VSMPO-AVISMA, najvećeg svjetskog proizvođača titana. Na čelu korporacije je Sergey V. Chemezov, ujedno i direktor tvrtke Rostec, koja se našla na udaru sankcija zbog ruske agresije na Ukrajinu. Rostec u korporaciji VSMPO-AVISMA ima kontrolni paket od 25 plus 1 dionicu.
Hoće li Singapurci pokrenuti Kupare?
U turizam dubrovačkog područja odlučio je uložiti još jedan Rus, Sergej Gljadelkin. No, ni Kupari se, baš poput Belvederea, ni 30 godina nakon Domovinskog rata nisu obnovili. Dapače, i dalje stoje razrušeni kao nijemi svjedok ratnih razaranja i strahota koje je naše područje proživjelo u Domovinskom ratu. Stvari su izgledale sjajno i optimistično 2015. godine kada je Vlada RH donijela odluku o izboru investitora i davanju 99-godišnje koncesije Gljadelkinu, odnosno zajednici ponuditelja Avenue ulaganja d.o.o., Zagreb, i Avenue Osteuropa GmbH, sa sjedištem u Beču, zastupane po Avenue ulaganja d.o.o., Zagreb. Ovaj je ruski bogataš u Hrvatsku došao još 2004. godine te nedugo nakon toga dobio i državljanstvo. Dolaskom u Hrvatsku osnovao je tvrtku Titan građenje te se ubacio u građevinski biznis, a najveći projekt mu je bila stambeno-poslovna zgrada na Zagrebačkoj cesti u Zagrebu. Godine 2011. tvrtku je prodao Konstantinu Edelu i njegovim partnerima. Gljadelkin je preuzeo i IGH nakon što je kompanija prošla kroz predstečajni postupak. Dokapitalizirao ju je s 58 milijuna kuna i postao većinskim vlasnikom, a strateški je partner i Hidroelektre.
No, Kupari nikako da se pomaknu dalje od najava o gradnji luksuznog resorta. Posljednje informacije čuli smo u rujnu prošle godine kada je objavljeno kako Singapurci ulaze u projekt. Odnosno, Avenue ulaganja, investitor u projekt hotelskog resorta Kupari u Župi dubrovačkoj, u priopćenju je tada istaknuo kako počinje poslovati pod nazivom ‘Kupari Luxury Hotels’. Rezultat je to snažnog strateškog povezivanja s grupacijom Hotel Properties Limited (HPL) iz Singapura. HPL je u vlasničku strukturu ušao s 50 posto kapitala čime se dodatno pojačava, naglašeno je tada, odlučnost realizacije projekta Kupari.
Inače, dotadašnja dvočlana Uprava Kupari Luxury Hotels u sastavu Aline Yuvakaevae i Mariyana Tkacha proširila se za još dva člana i to za Andrewa Christophera Robertsa i Christophera Lim Tien Locka. Na čelu nove uprave je Mariyan Tkach.
– Ono što je bitno napomenuti jest kako ulaskom uglednog strateškog partnera poput HPL-a s višegodišnjim iskustvom u hospitality industriji i razvoju projekata poput našeg, još jednom snažno pokazujemo našu odlučnost u realizaciji projekta Kupari i svih preuzetih obveza iz ugovora s Republikom Hrvatskom – istaknula je u rujnu prošle godine Alina Yuvakaeva, članica Uprave tvrtke Kupari Luxury Hotels, te dodala kako se intenzivno radi na pripremi projektne dokumentacije i dovršetka idejnog projekta, koji je, podsjetila je, dodijeljen uglednom hrvatskom arhitektonskom studiju 3LHD-u. A 3LHD u kojemu je i Dubrovčanin Marko Dabrović projektant je i Vekselbergovog Belvederea.
Hoće li se i na koji način ruska agresija na Ukrajinu i ekonomske sankcije Amerike i Europe odraziti i na spomenute dubrovačke projekte, pokazat će vrijeme. No, neki od njih, spomenuli smo, ionako zapinju već godinama pa je teško za očekivati kako će se barem u skoro vrijeme išta značajno i pokrenuti. Barem kad su Belvedere i Kupari u pitanju.
JEVTUŠENKO
Peripetije na Mljetu
Pred zidom birokracije se, osim Viktora Vekselberga, na našem području našao još jedan ruski investitor. To nas, naime, vraća u 2004. godinu kada je tadašnji ruski milijarder Vladimir Jevtušenko kupio zemljište na Mljetu s namjerom izgradnje 109 milijuna eura vrijednog hotelsko-turističkog kompleksa. Jevtušenko je tada, u vrijeme općinskog načelnika SDP-ovca Nikole Hajdića, za 5,5 milijuna kuna kupio od Općine dvije parcele površine 300 tisuća ‘kvadrata’, no pokazalo se kako je riječ o državnom, a ne općinskom zemljištu. Projekt se nikad nije realizirao. U međuvremenu je, točnije 2014. godine, Rusija krenula s preuzimanjem kontrole njegove naftne kompanije. Jevtušenko se tada našao i u kućnom pritvoru kada se sumnjičio za pranje novca tijekom preuzimanja naftne kompanije. Upravo početkom 2014. godine, pisao je i DuList, Jevtušenko je nakon dugogodišnje sage oko pokušaja upisivanja u vlasništvo kupljenog zemljišta na Mljetu, objavio kako odustaje od ulaganja.
INVESTICIJA IZ 2010.
Katino na Šipanu
Ruski kapital stigao je i na elafitski otok Šipan, gdje je bogataš Konstantin Veniaminovič Goloscapov, preko tvrtke ‘Mikado’, kupio te obnovio Villu Katino na Šipanu te izgradio još četiri objekta u sklopu istog lokaliteta. Goloscapov je do posjeda u Luci Šipan došao 2010. godine kada je za 4 milijuna eura, kako se pisalo u medijima, kupio 5,5 hektara zemljišta na kojem je smješten ljetnikovac Katino te popratna kuća koju je nekad koristila služinčad. Vila Katino bila je u vlasništvu šipanske obitelji Stjepović, a ruski investitor kupio ju je u derutnom stanju. Pretpostavlja se da je prvotno bila u posjedu plemićke obitelji Gradić, a izgrađena je još 1905. godine. Inače, dugo se šuškalo kako je za kupnju vile Katino bio zainteresiran Roman Abramovič.