Venecija se pobunila protiv brodova na kružnim putovanjima. Ukoliko bi Venecijanci uspjeli u svojim namjerama za smanjenjem broja dolazaka cruisera to bi se nesumnjivo odrazilo i na cruise turizam u Dubrovniku.
Možda bi iz toga mogla proizaći i jedan dobra stvar za Dubrovnik, tvrde upućeni, a to je da konačno dobijemo toliko željeni status home porta za cruise kompanije.
A kad je riječ o pobuni u Veneciji, prošlog tjedna poznate osobe iz svijeta kulture, gospodarstva i znanosti obratile su se predsjedniku talijanske vlade Mariju Montiju peticijom sa zamolbom da se zaustavi navala cruisera u Veneciji. Odnosno traže provedbu dekreta donesenog još u ožujku kojim se zabranjuje uplovljavanje cruiser u lagunu. Time se želi podržati inicijativa Venecijanaca, koji već godinama pokušavaju zaustaviti plovidbu cruisera dugi i po 300 metara ravno do trga Svetog Marka.
TKO ĆE RADITI PROTIV SEBE?
S obzirom da je Dubrovnik vezan za Veneciju po pitanju brodova na kružnim putovanjima, jer su na istoj ruti plovidbe cruise kompanija za očekivati je kako bi se eventualne restrikcije u ovom talijanskom gradu odrazile i na Dubrovnik. No, ipak treba pričekati s prognozama i vidjeti hoće li se i u kojoj mjeri cruiserima uopće zabraniti prolazak venecijanskom lagunom, odnosno hoće li stanovnici Venecije uspjeti konačno, nakon toliko godina smanjiti broj brodova na kružnim putovanjima. K tome je i pitanje u kojoj bi se mjeriti i za koje brodove uvele restrikcije.
No, turistički djelatnik Đuro Market mišljenja je kako Venecija neće raditi kontra sebe. Market, naime, smatra kako će Venecija i dalje po pitanju cruise turizma ostati među prvima na Mediteranu.
– Ne vjerujem da će ići na smanjenje broj cruisera jer od njih Venecija ima veliki profit. Bio sam u Veneciji i vidio kako o tom vidu turizma pjevaju hvalospjeve. Jako puno drže do brodova na kružnim putovanjima kao i do statusta home porta, a nadam se da će to jednog dana biti i Dubrovnik – mišljenja je Đuro Market.
U slučaju kad bi Venecija donijela veto na cruisere, odnosno kad bi došlo do drastičnog smanjenja njihovog broja Dubrovnik bi, po mišljenju Marketa, gubio jer smo kao luka uplovljavanja vezani za Veneciju.
KAKO DO HOME PORTA
Spomenuti status home porta, odnosno glavne luke za ukrcaj i iskrcaj putnika Dubrovnik jako dugo priželjkuje. Market nas je podsjetio i na brod Aidu kojemu je Dubrovnik jedno vrijeme bio home port. No, za napuštanje Dubrovnika i prelazak u Tursku presudni su, mišljenja je Market, bili hotelski kapaciteti te cijene koje se u Turskoj nude, a koje su daleko niže nego kod nas.
A što bi Dubrovnik trebao učiniti da postane home portom? Prije svega trebale bi nam se posložiti karte, te bi trebao postajati interes velikih cruise kompanije. Već se u tom smjeru vode neki razgovori za sezonu 2014. godine, a bilo ih je i u ranijim vremenima. Prisjetimo se interesa Royal Carribiena za ulaganje u lučku infrastrukturu, jer je i budući koncesionar terminala i ostalih lučki sadržaja usko vezan uz home port. No, svi razgovori oko ulaganja u izgradnju lučke suprastrukture padali su u vodu zbog dugogodišnjeg donošenja urbanistički planova.
Ipak, dobivanje statusa home porta ne ovisi samo o lučkoj infrastrukturi već i o hotelskim kapacitetima, ali i dobroj povezanost luke za Zračnom lukom Dubrovnik, što nam trenutno nedostaje.
No, i putničkog terminala mogao bi se s velikom lakoćom premostiti kao što je to primjerice napravljeno u Civitavecchiji gdje je terminal riješen šatorom i dosta neuglednom zgradom u portu.
ALBANIJA POSTAJE HIT!?
Za razliku od Venecije gdje se stanovnici bune protiv cruisera, sve primamljivija zemlja za izlete pa tako i one na kružnim putovanjima jest Albanija. Zemlja je to u kojoj turizam zadnjih godina, nakon dugog razdoblja izolacije od ostatka svijeta, postaje sve više oslonac za gospodarstvo. Sve veći broj posjetitelja privlače plaže Drača i Vlore, a tu si i neistraženi dijelovi na sjevernoj i južnoj obali jadranskog i jonskog mora.
Veliku atrakciju napravit će od Enver Hodžinih bunkera, kojih u Albaniji prema nekim informacijama ima čak 750 tisuća! Na ideju o pretvaranju bunkera u hostelima došli su studenti iz Njemačke i Albanije. U jedan bunker moglo bi se smjestiti do osam osoba dok bi noćenje koštalo oko 8 eura. Sjajna je to ideja kako neiskorištene betonske bunkere koji apsolutno ničemu ne služe pretvoriti u turističku atrakciju.
No, kad je u pitanju cruise turizam, iako postoji interes cruise kompanija, Albanija je svjetlosnim miljama daleko od Dubrovnika. Povećani interes za Albaniju Dubrovnik po pitanju brodova na kružnim putovanjima ne može ugroziti. Barem ne za sad. Jer Albanija nema niti infrastrukturu niti razvijenu turističku ponudu, iako ide polako ka tome.
Jedna od luka u koju uplovljavaju cruiseri, barem oni manjeg kapaciteta, je Sarandë, glavni grad pokrajine Saranda u Albaniji i jedno od najatraktivnijih turističkih središta na albanskoj rivijeri.
Saranda je, pronašli smo na internetu, jedno od cruise destinacija, makar kad su u pitanju brodovi manjak kapaciteta.
Riječ je o mjestu poznatom po dobrom noćnom provodu, lijepim pješčanim plažama i prozirnom, čistom, tirkiznom moru. Duž obale nižu se luksuzni hoteli i ugostiteljski objekti, a nalazi se na jugu zemlje na obali Jonskog mora udaljena dvije nautičke milje od grčkoga otoka Krfa s kojim je povezana trajektom koji prometuje svakodnevno.
Blizina Krfa svakako je jedan plus više za albansku obalu koju počinje otkrivati sve veći broj turista.
Da je Albanija interesantna za razvoj turizma, mišljenja je i Đuro Market. No, po pitanju cruise turizma ova je zemlja još itekako out, ali… Kad bi Albanija ušla u kombinacije za kružna putovanja Market je mišljenja kako bi Dubrovnik mogao pretrpjeti lagani udarac. Poneki bi brod, naime, zbog Albanije, mogao i preskočiti Dubrovnik.
Ipak, naglašava Market Dubrovnik je poželjna i prestižna destinacija.
– Pristaša sam cruisera. Oni puno znače i puno pridonose Dubrovniku, ali i cijeloj Županiji jer brodovi pristaju i na Korčulu, i na Mljet, u Trpanj, Ploče… – zaključio je Market.