GUVERNER VUJČIĆ UPOZORAVA Rate kredita mogle bi porasti i za 20 posto

Rate kredita u Hrvatskoj mogle bi porasti i do 20 posto. Upozorio je to u razgovoru za Novi list guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić.
– Nekretninski balon još je uvijek u razmjerno ranoj fazi nastanka. Cijene stambenih nekretnina tek su nedavno nadmašile razinu iz 2008. godine i još uvijek su blago iznad razina koje su utemeljene na ekonomskim fundamentima. Ali stupanj precijenjenosti se povećao u pandemiji i nastavlja rasti. U mjeri u kojoj se kupovine financiraju kreditima, HNB može djelovati kroz regulaciju uvjeta odobravanja kredita. Razborite politike kreditiranja važne su jer pridonose stabilnosti tržišta i financijskog sustava kao i zaštiti samih dužnika čak i ako ne mogu same zaustaviti napuhivanje cjenovnog balona. Velik dio ovog razgovora posvećen je inflaciji i očekivanjima u pogledu rasta kamatnih stopa. Taj će preokret najvjerojatnije biti polagan, ali ne može se potpuno isključiti mogućnost da stope rastu brže. Stoga i dužnici s dugoročnim kreditima odobrenima uz varijabilne kamatne stope trebaju biti spremni za još uvijek ipak malo vjerojatan scenarij da im u kratkom roku rate kredita porastu za 10 ili čak 20 posto – rekao je Vujčić.
Na pitanje prijeti li nam hiperinflacija istaknuo je kako sve aktualne projekcije, a riječ je o projekcijama širokog kruga analitičara, središnjih banaka i međunarodnih financijskih institucija, očekuju zadržavanje inflacije potrošačkih cijena u EU-u u narednoj godini na razini ovogodišnjeg prosjeka od blago iznad 2 posto ili njezino spuštanje.
-Vrlo slično govore i inflacijska očekivanja tržišnih sudionika i poslovnih subjekata. Naravno, neizvjesnost je i dalje snažno izražena. Sve te projekcije počivaju na pretpostavkama stabilizacije cijena energenata i sirovina pa se svi slažu kako postoji znatan rizik da bi inflacija mogla nešto nadmašiti očekivanja. No, ako se inflatorni pritisci pokažu tvrdokornijima nego što se to trenutačno očekuje, odnosno ako se ocijeni da bi inflacija u srednjem roku mogla značajnije nadmašiti ciljanu razinu od 2 posto, ESB ima jasan mandat i primjerene instrumente kojima može reagirati na te pritiske. Za nas je bitno što radi ESB zbog procesa uvođenja eura kao i činjenice da inflacija u Hrvatskoj i sada jako ovisi o kretanjima u europodručju. Dakle, hiperinflacija sasvim sigurno ne prijeti. Ali zato se ne može potpuno isključiti mogućnost nešto brže normalizacije monetarne politike u odnosu na trenutna očekivanja – ističe Vujičić.
Dodao je i kako je distribucija porasta cijena pojedinih proizvoda iznimno asimetrična i najveći doprinos inflaciji još uvijek dolazi od energenata.
-Rast cijena naftnih derivata izravno je odgovoran za gotovo polovinu stope inflacije. Kod proizvođačkih je cijena utjecaj energenata još i veći pa proizvođačke cijene bez energije rastu 3 posto, dok s energijom rastu iznad 10 posto. Europska unija iz uvoza zadovoljava gotovo 60 posto svojih ukupnih potreba za energijom, a slično je stanje i u Hrvatskoj. Pogoršanje uvjeta razmjene i smanjenje životnog standarda stanovništva koje je rezultat takve negativne energetske bilance, nažalost, ne može se poništiti monetarnom politikom. Monetarnom se politikom ne može utjecati na cijenu jedne ili nekolicine roba, ona utječe na sve cijene – ističe.
Cijeli razgovor pročitajte ovdje.