Barokni oltar vratio se u svetište dubrovačke katedrale! Tim povodom, ovu srijedu održala se konferencija za medije u dubrovačkoj katedrali Gospe Velike.
Na njoj su govorili dubrovački biskup mons. Mate Uzinić, katedralni župnik dr. don Stanko Lasić, arhitekt Boris Vučić-Šneperger i vanjski stručni suradnik katedralne župe Ivan Vigjen, koji je uz direktora Dubrovačkog simfonijskog orkestra Damira Milata iznio i program u kojem će se obilježiti kako ovaj, tako i drugi važan datum – zatvaranje Godine sv. Vlaha i Godine milosrđa.
Biskup Mate Uzinić stavio je na oltar vratašca svetohraništa koja su simbolično označila kraj radova na oltaru, a novi izgled svetišta dubrovačke katedrale uljepšan je s vraćenim starim baroknim oltarom i historicističkim retablom za znameniti Ticijanov poliptih.
Rezultat je to duljih nastojanja da se trideset godina od posljednjega preuređenja koje je izrađeno nakon potresa iz 1979. godine napravi novi izgled svetišta u skladu sa željama vjernika i poštujući stoljetno uređenje katedralnoga interijera.
-Ovo je samo prva faza projekta obnove naše katedrale, nastavit ćemo dalje s radovima, čime ćemo polako dotaknuti druge dijelove katedrale te će ona ako bude moguće, kroz nekoliko godina zasjati kao što je nedavno zasjala i naša Crkva svetog Vlaha. Želimo da naša katedrala dobije takvo ruho kako je bilo zamišljeno od početka. Zahvaljujem svima koji su sudjelovali i bili uključeni u ovaj projekt, a nadam se kako ćemo uz njihovu pomoć nastaviti i dalje – kazao je uvodno biskup Uzinić, dodavši kako je sretan zbog današnjeg dana, te kako će biti još sretniji kad obnovu katedrale u svim njezinim dijelovima privedemo kraju.
Katedralni župnik dr. don Stanko Lasić pojasnio je povijest katedrale i njene obnove, koja je zapravo idejno započela nakon Domovinskog rata.
-Da nije bilo potresa 1979. godine, vjerojatno bismo danas imali drukčiju situaciju. Trebalo je obnavljati katedralu i sve ono što je nađeno ispod te treba kazati da je ovaj stari oltar bio maknut zbog toga što je trebalo ovdje staviti betonsku ploču. Poslije se tražilo rješenje za njegov povratak, te sve drugo što je uslijedilo. No, nismo mirovali, skupina stručnjaka – Petar Marija Radelj te arhitektica Željka Ružić, koja je napravila i projekt obnove katedrale, a poslije toga, 2011. je bila još jedna, proširena verzija projekta. Ni mi svećenici nismo mirovali, tražeći rješenje. Cijela obnova katedrale bila je u državnoj ingerenciji, s najvećim stručnjacima, hvala Bogu, a sama činjenica kako je sve ovo sačuvano govori o tome koliko su oni pazili na svaki detalj – istaknuo je don Lasić, dodavši mnoštvo detalja povijesti obnove katedrale, kazavši i to kako im pomogli i Miljenko Domijan te Igor Fisković koji je na neki način zaustavio odvoz oltara na restauraciju u Split, uz opasku kako i ovdje imamo domaćih stručnjaka, kao što su arhitekt Boris Vučić-Šneperger te dubrovački vrijedni restauratori, koji su radili ‘s ljubavlju’, dodao je Lasić.
– U katedralu je uložen veliki trud i ona je naše zajedničko djelo. U tom istom zajedničkom duhu moramo nastaviti obnavljati – zaključio je.
‘Glavni i odgovorni’ arhitekt i projektant rješenja prve faze obnove, Boris Vučić-Šneperger, kazao je:
-Iznimna čast za arhitekta je raditi na ovakvom objektu. Prije svega, bitno je napomenuti tri elementa; značaj građevine, njezinu povijesna slojevitost, te samu arhitektoničnost. O značenju katedrale ne treba puno pričati, osim napomenuti kako je to jedinstvena crkva, a oltar je njezino najsvetije mjesto. Nema dvije katedrale, ima jedna jedina, stoga ju treba obnavljati s dostojanstvom i pažnjom, što smo i pokušali – kazao je među ostalim Vučić-Šneperger, dodavši kako katedralu treba vratiti u izgled prije nesretnih događanja, te kako je ‘s malim odmakom vraćaju uz poštovanje prostoru’.
Povjesničar umjetnosti Ivan Viđen podsjetio je prisutne na povijest katedrale.
-Katedrala je uvijek jedno posebno mjesto, te nije slučajno kako su katedrala i Knežev dvor, dvije najbitnije građevine Republike, jedna do druge. Nakon velikog potresa 1979. upravo u ovoj katedrali nađeni su najseznacionalniji arheološki nalazi, promijenivši naše saznanje o prvim dubrovačkim stoljećima – za početak je kazao Viđen, dodavši kako su već 1996. godine počele ozbiljne studije o tome što učiniti s interijerom katedrale.
– Ovaj rad posljedica je dugog teorijskog promišljanja, a čast je i rijetkost raditi na oltaru glavne crkve (…). Vratili smo sve što je bilo u prezbiteriju, no nismo napravili korak unatrag, ovo je baština na svom mjestu, ali viđena očima 2016. godine. Baština nije pasivna, ona nam vraća i mislim da smo mi u Dubrovniku itekako svjesni toga. Pokušali smo obnovom i povratkom oltara vratiti slojevitost i ne zaboravimo kako je katedrala ‘znak pobjede Dubrovčana nad udesom, Velikom Trešnjom’, te se kroz cijelo svoje trajanje punila umjetninama – oltarima, slikama, kipovima… – kazao je Viđen pojasnivši povijest katedrale, o čemu možete čitati ovdje.
Uz ove lijepe vijesti, vraća se i katedra koja je 1815. godine bila tron dubrovačkog kneza, ‘bitan simbol našeg kontinuiteta’, kako je istaknuo Viđen, a koja je restaurirana u dvije godine u radionicama Hrvatskog restauratorskog zavoda u Zagrebu, te se vraća na svoje izvorno mjesto. Mjesto je to gdje se ustoličavao vladar, a katedrala je bila najvažnija državna crkva, kazao je Viđen, usporedivši s nekoliko svjetski poznatih katedrala. U 18. stoljeću, dubrovačka katedrala bila je i koncertna dvorana, uz stale brojne funkcije koje je imala.
-NA Svetkovinu Krista Kralja nastupaju Dubrovački simfonijski orkestar, klapa Kaše, klapa Ragusa, Katedralni madrigalisti, dirigent je Tomislav Fačini, solisti Ilijana Korać Teklić i Giorgio Surjan jr. Na programu će biti djela L. Sorkočevića, W. A. Mozarta, F. Schuberta, J. Kraljića, V. Dragojevića, K. Nystedta – kazao je ravnatelj DSO-a Damir Milat za kraj, a dodajmo i to kako će se svetište katedrale bit će blagoslovljeno u nedjelju, 20. studenog na večernjoj misi u 18 sati, kojom će biti zatvorena Godina milosrđa i Godina sv. Vlaha u Dubrovačkoj biskupiji.
Trodnevni program:
Četvrtak, 17. studenoga, Katedrala Gospe Velike
18.00 sati – misno slavlje
18.30 sati – „Dubrovačke osnovne škole katedrali“ – izložba dječjih radova i prigodni umjetnički program
Petak, 18. studenoga, Katedrala Gospe Velike
17.00-18.00 sati – Duhovno-glazbeni program (Vijeće za katehizaciju i novu evangelizaciju)
18.00 sati – misa koju predvodi fra Mario Knezović, a nakon mise duhovni program (Vijeće za posvećeni život)
Po završetku liturgijskih čina, na sjevernom vanjskom zidu katedrale bit će prikazana zanimljiva 3Dmapping prezentacija „Sveti Vlaho u likovnoj umjetnosti“
Subota, 19. studenoga, Katedrala Gospe Velike
18.00 sati – misno slavlje
19.30 sati – svečani koncert
Nastupaju Dubrovački simfonijski orkestar, klapa Kaše, klapa Ragusa, Katedralni madrigalisti, dirigent je Tomislav Fačini, solisti Ilijana Korać Teklić i Giorgio Surjan jr. Na programu će biti djela L. Sorkočevića, W. A. Mozarta, F. Schuberta, J. Kraljića, V. Dragojevića, K. Nystedta.
Svetkovina Krista Kralja
Nedjelja, 20. studenoga, Katedrala Gospe Velike
18.00 sati – Pontifikalna misa koju predvodi dubrovački biskup mons. Mate Uzinić uz zatvaranje jubilejske Godine milosrđa i Godine Sv. Vlaha. Na misi će biti blagoslovljen obnovljeni barokni oltar i zatvorena Vrata milosrđa.
Nakon završetka svečanosti u katedrali, na sjevernom vanjskom zidu katedrale održat će se zanimljiva 3Dmapping prezentacija „Sveti Vlaho u likovnoj umjetnosti“.
MNJ