Lazareti su bili večeras ispunjeni svima onima koji su htjeli vidjeti djela velikog slikara i grafičara Mersada Berbera. Naime, izložbom ‘U čast Dubrovniku’ predstavljaju se odabrana djela ciklusa dubrovačkih Flora, Hommage Vlahu Bukovcu te ratni dnevnik. Također, mogu se pogledati impresivne kulise iz Gundulićevog Epa ‘Osman’, kazališne predstave HNK Zagreb iz 1993. godine. Izložba je okupila obitelj Mersada Berbera, kao i brojne osobe iz društvenog, kulturnog i političkog svijeta. Ovom kulturnom događaju među ostalim su prisustvovale bosanskohercegovačka pjevačica Hanka Paldum, kao i bivša sutkinja Đurđa Tedeschi…
Ira Berber, direktorica Zaklade Mersad Berber, koja je jedan od organizatora izložbe poželjela je svima uživanje u večerašnjem događaju
.
– Želim vam ugodnu večer, želim da uživate u čarima slikarstva našeg velikana Mersada Berbera – rekla je.
Jedan od članova Zaklade Mersad Berber i bivši direktor aukcijske kuće Christie’s Terence Rodrigues istaknuo je među ostalim kako bi veliki umjetnik bio sretan da zna kako se njegova izložba održava upravo u Lazaretima.
Izrazi je duboko oduševljenje Dubrovnikom te podsjetio na riječi slavnog engleskog pisca Georgea Bernarda Shawa: Ako želite vidjeti raj na zemlji dođite u Dubrovnik.
– Iako mnogi umjetnici ovoga područja zasigurno zaslužuju pažnju, Mersad Berber jedan je od rijetkih s područja bivše Jugoslavije koji je doživio međunarodnu slavu i stekao međunarodnu reputaciju. Nije bio sklon apstraktnoj umjetnosti niti ga je privlačio minimalizam ili pop-art. On je stvorio jedan svoj osobni stil koji se može nazvati polifonijskim jer se dobiva dojam da se radi o nekoliko slika koje se slažu jedna preko druge od nekoliko slojeva – naveo je Rodrigues te istaknuo i izvanrednu tehničku potkovanost kao i crtački talent Mersada Berbera.
Povjesničar umjetnosti Antun Karaman, koji je surađivao s Berberom, naglasio je kako je bio – ‘dobar čovjek’. Rekao je da je Berber zagovarao ‘umjetnost srca’.
– S obzirom na to da sam surađivao s njim 30 i vise godina, zaista sam stekao iznimna iskustva. Nisam previše sklon javnim istupima, ali kada me Ensar pitao bi li rekao par riječi na otvaranju ove izložbe to sam rado prihvatio, ne samo zato jer je Mersad Berber izuzetan umjetnik, nego i zato što je bio izuzetan čovjek – rekao je Karaman te se prisjetio jedne Berberove izložbe iz davne 1971. godine.
– Kao mladi ravnatelj Umjetničke galerije priredio sam Berberovu samostalnu izložbu, tada je na izložbi bilo 15 radova – sjeća se Karaman te navodi da je tada u tekstu o izložbi gotovo predskazao što će se dalje dogoditi.
– Pokazati značenje i dosege umjetničkog rada Mersada Berbera sa tek petnaestak izložaka nije nimalo lako. Naime riječ je o umjetniku čija produkcija ne poznaje zastoje, ne poznaje neproduktivnost, već posve suprotno, obiluje brojnim grafičkim i slikarskim realizacijama pokazujući njega kao slikara koji nije dozvolio da mu vrijeme pobjegne i uz čije se ime s razlogom vezuju brojni uspjesi u zemlji i inozemstvu – napisao je tada Karaman.
– Dok sam ovo pisao, 80-tih godina na našim prostorima dominirala je apstraktna umjetnosti i Mersada nisu baš voljeli jer je bio figurativac, ali je bio i uspješan u prodaji što je izazivlao određeno ljubomoru – rekao je povjesničar umjetnosti o velikanu.
U ime Grada Dubrovnika, svima prisutnima se obratila Katarina Doršner.
– Veseli me čitati posljednjih dana kako je uvaženi i međunarodno priznati umjetnik nazivao Dubrovnik svojim trećim domom, nakon Sarajeva i Zagreba. Dubrovnik mu je bio uzor, vidimo to i po omažu našem dubrovačkom velikanu Vlahu Bukovcu, vidimo po Gundulićevom Osmanu. Osobito bih se htjela osvrnuti i na humanističku stranu uvaženog slikara Mersada Berbera. Bez obzira na to što njegova dijela krase galeriju Tate u Londonu, on je zadržao skromnost i empatičnost prema malom čovjeku. Grad Dubrovnik nikada neće zaboraviti da je gospodin Mersad Berber u najtežim danima došao u Grad. To je bilo ratno doba kada nije bilo lagano doći i to je bio konvoj koji je Dubrovčanima podario osjećaj da će sloboda ipak doći. I evo mi živimo danas u slobodnom gradu- navela je Doršner.
– Ta empatija za malog čovjeka 2005. godine pokazala se jednom prekrasnom, ali potresnom izložbom žrtvama genocida u Srebrenici u galeriji Stradun i to nikada nećemo zaboraviti. Umjetnost i ljubav su zaista nešto što ne poznaje granice i spaja ljude i narode – dodala je.
Istaknuti slikar i grafičar Mersad Berber gajio je posebnu ljubav prema Dubrovniku. Usko je bio vezan uz Grad i njegove građane. Dubrovnik je za njega bio vječna inspiracija – njegova povijest, tradicija, arhitektura, njegova igra svjetlosti. U svom ateljeu u Lozici oslikao je najznačajnija i najljepša djela, a u njemu je boravio i stvarao tijekom razdoblja ratom pogođenog Dubrovnika.