Dubrovnik će biti teško posjetljiv za građane Europe nakon što od 1. srpnja 2013. godine Hrvatska postane punopravna članica Europske unije, piše talijanski list La Repubblica.
Ako se ne izgradi most Pelješac, najjužniji dio Hrvatske bi mogao ostati izvan velikog europskog tržišta, a najveće posljedice će podnijeti Dubrovnik, grad pod zaštitom UNESCO-a, svjedok slobode i neovisnosti, koji sam kao takav vrijedi biti viđen, mogao bi ostati odsječen od onog dijela Europe kojem je pripadao.
To bi moglo negativno utjecati na dubrovački turizam. Dubrovačka Republika, nekadašnja suparnica moćnoj Veneciji, mogla bi postati Ahilovom petom hrvatskog turizma, piše talijanski list. Hrvatska je prepolovljena, što se vidi i na Google maps. Sjeverni i zapadni dio države koja ima gotovo 56.000 četvornih kilometara odvojen je pedljem zemlje koja je teritorij Bosne i Hercegovine. Gradić Neum je jedini izlazak BiH na more i, što je još jedna od europskih “nastranosti”, dijeli drugu državu, Hrvatsku, na dva dijela.
Trenutno je za europske državljane ulazak u Hrvatsku identičan ulasku u BiH, ali od 1. srpnja 2013. jedan će dio Hrvatske biti u Europi, a drugi odsječen od najvećeg dijela kontinenta. Oni putnici koji će kopnom htjeti doći u Dubrovnik morat će kod Neuma, na razdaljini od 10 km, četiri puta prijeći granicu. Najprije za izlazak ih Hrvatske i ulazak u BiH, a onda za izlazak iz BiH i ulazak u Hrvatsku. Prelazit će granicu zemlje EU-a i one izvan EU-a.
Jedino će se morskim ili zračnim putem iz Hrvatske, dakle i iz Italije (zračnim putem i iz ostalih država EU), doći u Dubrovnik bez prelaska granice. Za dolazak kopnenim dijelom bilo bi potrebno sagraditi pelješki most dugačak 2400 metara. Bosna drži kako bi se s mostom ugrozio njezin izlazak na more i zagovara gradnju zatvorenog koridora iza Neuma.
Hrvatska očekuje od EU naznake za prevladavanje toga problema. No, ako bi Bruxelles i dao zeleno svijetlo za izgradnju mosta on zasigurno ne bi bio dovršen za deset mjeseci, odnosno prije ulaska Hrvatske u EU.
List Repubblica piše kako to što će biti odvojen od Europe Dubrovnik plaća danak jednoj odluci iz 17. stoljeća. Dubrovačka Republika trebala se sučeljavati s “kraljicom mora Venecijom“. Stisnuta s morske strane od mletačke republike, a s kopnene od Otomanskog carstva, Dubrovnik je prepustio onaj pedalj zemlje, tada nenastanjene i siromašne, Turcima koji su bili virtualnom obranom od Venecije.
Zaštićena svojim zidinama i turskom prisutnošću, Dubrovačka Republika se održala nepokorena sve do dolaska Napoleona u 18. stoljeću. Neum je u kasnijem oblikovanju Balkana ostao Bosni i Hercegovini.
Danas onaj strateški genijalni potez, prepuštanje pedlja zemlje Turcima, učinjen prije 300 godina, koji je bio snagom Dubrovnika, mogao bi postati njegovom Ahilovom petom, zaključuje La Repubblica.