GradUrednički izbor

DEZINFORMACIJE NAŠE SVAGDAŠNJE ‘Samo zato što je nešto objavljeno na internetu ne znači da je istinito’

Znanstvena tribina za javnost Dezinformacije nase svagdasnje 4

– Postoji kao i u različitim drugim disciplinama jako puno definicija što su to dezinformacije. Međutim, nekakva najjednostavnija definicija bi bila da su to informacije koje nisu točne, iako se vrlo često susrećemo i s informacijama koje su točne, ali su plasirane u pogrešnom kontekstu ili su prikazane u suodnosu s drugim podacima, tako da oni koji ih konzumiraju, imaju pogrešan dojam – rekao je prof. dr. sc. Mato Brautović, pročelnik Odjela za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku.

Naime, u petak navečer održala se na Sveučilištu u Dubrovniku znanstvena tribina za javnost na temu dezinformacija. Riječ je o jedanaestoj tribini naslovljenoj ‘Dezinformacije naše svagdašnje’, a o ovoj aktualnoj temi govorili su, uz redovitog profesora Brautovića, i prof. dr. sc. Nebojša Blanuša s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu te prof. dr. sc. Jan Šnajder s Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu.

– Nedostatak samog termina dezinformacije proizlazi iz same činjenice da u hrvatskom jeziku imamo samo jedan termin za puno toga što, recimo, u engleskom jeziku nazivamo i dezinformacijama te misinformacijama. U hrvatskom se često koristiti i naziv lažne vijesti, koje samo predstavljaju jedan oblik samih dezinformacija. Danas se susrećemo s jednim novim fenomenom, da nije samo informacija lažna, djelomično točna ili netočna, nego su cjelokupni mediji izmišljeni ili stvoreni kako bi stvorili dojam da je riječ o pravim, mainstream medijima, ali ne poštuju nikakve etičke standarde ili se ne ponašaju onako kako bi netko tko se bavi novinarstvom i poštuje hrvatske zakone, etičke propise i slično trebao baviti – istaknuo je redoviti profesor Mato Brautović.

Redoviti profesor Nebojša Blanuša objasnio je kakav je profil ljudi koji kreiraju dezinformacije.

– Ljudi šire različite oblike dezinformacija iz različitih razloga. Neki to čine iz zabave, a neki to čine zapravo kao svojevrsni poduzetnici na društvenim mrežama i na internetu. Dakle, ljudi zarađuju i žive od toga. Neki to čine iz političkih razloga, a postoje također i oni ljudi koji pod utjecajem na glavne izvore dezinformacije, mogu dalje širiti u nedogled. Analize su jasno prikazale koliko je lako širiti neprovjerene informacije koje se mogu pojavljivati s drugim informacijama. Uočljivo je da ljudima koji nemaju povjerenje u znanost, a isto tako i u institucije demokracije mogu također sudjelovati u konzumiranju takvih interpretacija i na taj način doprinositi urušavanju sustava – naglasio je redoviti profesor Nebojša Blanuša.

I algoritmi imaju veliki utjecaj na dezinformacije i njihovo izrazito brzo širenje. O tome je govorio redoviti profesor Jan Šnajder s Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu. Istaknuo je kako je internet početno bio potpuno drukčije zamišljen. Danas je to nešto posve drugo.

– Postoji nekoliko etapa gdje se to dogodilo, uključujući cijelu ideju kapitalizacije interneta i ideja upravljanja pažnjom pomoću algoritama. To je direktan odgovor na pitanje da javnost zapravo ne zna puno o alrogitmima, što znači da su oni izrazito uspješni. Oni su toliko dobri u manipulaciji našom pažnjom da ih ne doživljavamo kao strane elemente, nego nam se prividno čini da mi tu odlučujemo. Dezinformacije su podignute na potenciju s digitalnim tehnologijama i s idućim korakom, a to je s umjetnom inteligencijom. Dezinformacije je moguće generirati i u tekstnom obliku, kao i slike, a uskoro će biti moguće generirati i video uratke potpuno besplatno, što je loša strana digitalne tehnologije kao katalizatora dezinformacija i dodatne umjetne inteligencije kao nečega što dolijeva ulje na vatru – kazao je redoviti profesor Jan Šnajder te naglasio kako Europska unija ulaže velike napore za zaustavljanje dezinformacija, a tome se priključilo i Sveučilište u Dubrovniku. Također, naglasio je vrlo važnu ulogu umjetne inteligencije o kojoj je kazao kako je to tehnologija koja počiva na nekim aksiomima, a sve više nam se prezentira kao nužnost.

– Bojim se ako ne stanemo na loptu da bi stvarno moglo skrenuti u krivom smjeru. AI se treba koristiti s namjerom, a to smo većina nas izgubili jer već smartphone ne koristimo promišljeno. Oni su tu da razbiju našu dosadu. U kombinaciji s društvenim mrežama i dezinformacijama to je letalan koktel – upozorio je Šnajder.

Mato Brautović je rekao da je ova tribina napravljena upravo ususret sljedećoj godini kada nas čekaju super-izbori: predsjednički, parlamentarni, ali i oni za Europski parlament jer ćemo se zasigurno naći u središtu manipulacije informacijama pa i dezinformacijama.

– Ne možemo govoriti izolirano o jednoj dezinformaciji, već spletu njih koje mogu poprimiti razmjere teorije zavjere. One uvijek nastaju u kriznim situacijama – rekao je Blanuša te je dodao kako je iznimno važan naš odnos prema novim tehnologijama i naš pristup prema njima te je tanka granica, istaknuto je da ‘postajemo skuhane žabe’, a da više nismo toga svjesni.

Brautović je za kraj istaknuo kako je uvijek iste grupe i organizacije stoje iza dezinformacija. To je pokazala covid kriza, ali i rat u Ukrajini.

– Svi se trebamo promijeniti počevši od građana koji trebaju naučiti da se informacije ne mogu uzeti zdravo za gotovo. Samo zato što je nešto objavljeno na internetu ne znači da je istinito – zaključio je Brautović.

Pročitajte još

Dubrovačke mjere priuštivog stanovanja predstavljene kao primjer djelovanja lokalnih vlasti gradova EU

Dulist

HVALI SE PROTUPRAVNOM ODLUKOM! Što stoji iza Raguževe ‘koferijade’?

Ivana Mijić Vulinović

GRAD POZIVA Ispunite anketu i doprinesite planiranju zelene urbane obnove!

Dulist