Jedini dan na koji Katolička crkva ne slavi misnu žrtvu je upravo današnji dan, odnosno Veliki petak. Ne zvone crkvena zvona, oltar je bez križa, oltarnika, svijeća ili cvijeća da bi se što bolje istaknule Isusova muka i smrt. Ovo je dan u kojem se kršćani diljem svijeta sjećaju Isusove teške i nasilne smrti na križu i dio je Vazmenog trodnevlja koje čini s Velikim četvrtkom i Velikom subotom, piše tportal.
Među raznim pobožnostima koje su tradicionalne za ovaj dan, posebno se ističe križni put. Obično se u prijepodnevnim satima puk okuplja u crkvama, kapelicama i drugim mjestima kako bi molili Križni put. U popodnevnim satima, obično u 15 sati, kada je Isus izdahnuo na križu, puk se okuplja u crkvama na slavljenju obreda Velikog petka – čitanju Svetog pisma i navještaju muke sa središnjim tekstom Gospodnje muke iz Evanđelja po Ivanu, na poklonu i ljubljenju križa te svetoj pričesti.
Post
Kod katolika od 18 do 60 godina obavezan je post, a za sve starije od 14 godina obavezan je i nemrs. Nemrs znači da se u danu ne jede meso dok post znači da se osoba jednom u danu najede do sita te još dva puta nešto pojede.
Kod nas u Dalmaciji te u Istri i Primorju na ovaj dan jede se najčešće morska riba i plodovi mora, a u kontinentalnom dijelu Hrvatske posni grah, suho voće, kompot i štrudla od sira te tijesto s orasima i makom. Na Veliki petak sve je tiho jer se vani ništa ne radi, a posebno se ne radi ako se mora nešto tući, npr. čekićem i slično.
Stariji običaji na Veliki Petak
Veliki petak za sobom je prije nosio još nekoliko običaja. Stariji ljudi nekada su molili 33 Isusove krunice. Pila se i čaša crnog vina kao uspomenu na prolivenu Isusovu krv. No, prije su ova ‘pravila’ bila mnogo stoža. Prema svjedočanstvu iz 2. st., post je bio strog, bez uzimanja ikakvoga jela i pića četrdeset sati. Voda i kruh bili su dopušteni samo bolesnicima i slabima.