Rat je zlo koje najviše pogađa običnog malog čovjeka. Društvo zahvaćeno ratom erodira iznutra, jer često na površinu izađu sve one negativnosti koje se u mirnom vremenu zataškavaju ili suzbijaju. Obično nakon rata ništa više nije niti može biti isto – propadaju i nastaju novi društveni sustavi, države, stari se ideali ruše, a novi gutaju i zamjenjuju stare. Nažalost, na našim prostorima od sloma Dubrovačke Republike do danas skoro da ne prođe jedna generacija pa da sve ovo ne doživi i proživi. U ovih ću nekoliko nastavaka pokušati opisati ratna zbivanja u Cavtatu tijekom Prvoga svjetskog rata. Zašto baš Prvi svjetski rat? Uskoro će biti i 100 godina od njegova početka. No, isto tako taj je „Veliki rat“ (kako se zvao sve do Drugog svjetskog rata) vrlo loše obrađen u hrvatskoj historiografiji. Ponajviše zato što je službena percepcija hrvatskog sudjelovanja u Prvom svjetskom ratu bila opterećena a priori negativnim predznakom. Naime, Hrvati su (kao dio Austro-Ugarske Monarhije) bili označeni ratnim gubitnicima u novostvorenoj Jugoslavenskoj državi. Svi hrvatski ratnici Prvoga svjetskog rata bili su ponižavani i prešućivani, o njihovim ratnim sudbinama bilo je najbolje ne govoriti, a kao zamjena za hrvatsko ratno naslijeđe i tradiciju nametala se tradicija srbijanske kraljevske vojske.
JEDAN SPOMENIK ZA SVE ŽRTVE
U ovakvom su kontekstu zaboravljeni naši poginuli i ranjeni Konavljani, koji su bili borci Prvog svjetskog rata, i to ne boreći se za vlastite ideale nego na strani Austro-Ugarske koja je uporno gušila hrvatsku autonomiju. Danas je jedini simbol i sjećanje na sve te poginule spomenik novijeg datuma – Konavoska mati u Čilipima koja je objedinila sve žrtve poginulih za hrvatski i konavoski dom. Pred Prvi svjetski rat Cavtat je živio životom malog poluurbanog mjesta koje je bilo administrativno središte Konavala. Većina stanovništva živjela je od ribarenja, pomorstva, a žene su dodatno privređivale na tkalačkim stanovima. Politički je u Cavtatu djelovala jaka projugoslavenska struja kojoj se suprotstavljala proaustrijska i hrvatska. U ovom tekstu neću govoriti o političkim strujama i sukobima nego ću kronološki pratiti početak i tijek Rata i njegov utjecaj na malu zajednicu koja se nenadano nađe u vrtlogu takvog sukoba. Već su krajem 19. stoljeća u svijetu sazrijevale prilike za budući ratni sukob.
PRVI VOJNI ZRAKOPLOV U DUBROVNIKU
Imperijalne europske sile svrstale su se u dva vojno-politička bloka (Trojni savez i Antanta) samo čekajući povod za rat. Naravno i u Cavtatu i Konavlima je vladao pritajeni strah od mogućeg rata. Čak su i neki događaji u bližoj okolici kao npr. prelet zrakoplova,vojne vježbe i posjeti visokih vojnih dužnosnika, najavljivali buduće krvave događaje. U Kronici župe Cavtat piše: „Hydroplan – na 28 maja u 7,30 sati ujutro preletio je više Cavtat, hodeći iz Tivta put Dubrovnika, jedan vojni hydroplan. Spustio se je u more „pod Sv. Jakobom“ na Pločama, jer mu se stroj bio pokvario. I ovo je prvi leteći stroj viđen u našim stranama!“. Najvjerojatnije se radilo o vojnom zrakoplovu i to prvom koji je sletio u Dubrovnik. Nakon toga opet se bilježe preleti zrakoplova koji su za to vrijeme bili neuobičajeni jer treba imati na umu kako je prvi zrakoplov poletio tek 1903. godine pa je svaka pojava takvog stroja na nebu izazivala čuđenje i oduševljenje stanovništva. Kroničar dalje piše: „Hidroplani. Danas dana 3. aprila (1914.) okolo 9 sati jutra preletiše više Cavtat na prolasku iz Boke Kotorske prema Dubrovniku dva hidroplan naše ratne mornarice, koja se više Dubrovnika spiralno spustiše u gradsku luku. Oba ova hidroplana prođoše i jučer iza 11 sati jutra, ali u pravcu iz Dalmacije put Boke. Kažu, da su se jučer (2/4) iz Boke uputila na 6 sati u jutro! – Za vrijeme njihova preleta jučer i danas nalazio se pod Lokrumom bojni Krstaš „Szigetvar“.