Aktualno

Broj novih riba u Jadranu ubrzano raste

Knjiga dr.sc.  Jakova Dulčića „Nove ribe Jadranskog i Mediteranskog mora“ predstavljena je javnosti na Sveučilištu u Dubrovniku.

Dulčić, jedan od urednika knjige, a ujedno voditelj laboratorija za ihtiologiju i priobalni ribolov splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo, uvodno je kazao kako Hrvatska bilježi višestoljetnu tradiciju istraživanja jadranske ihtiofaune.

– Knjiga je posvećena svim ihtiolozima koji su istraživali Jadran, ali je pisana ležernijim stilom kako bi bila privlačna i široj publici – kazao je Dulčić.

Premda je u knjizi zabilježen podatak kako u Jadranu postoji 449 vrsta ribe, od izdavanja knjige do danas otkrivene su još dvije, što govori o vrlo dinamičnoj prirodi posla kojim se Dulčić bavi. Isto se dogodilo i s brojem vrsta ribe u Mediteranu, gdje se broj od izdanja knjige do danas također uvećao.

– Pritom treba imati na umu kako nije nužno riječ o ribama koje su novopridošle, već i o nekima koje su tijekom prošlih istraživanja bile pogrešno razlikovane. Promjena se događa i u broju vrsta, ali i u brojnosti određene vrste, posebno onih toploljubnih koje su nekda bile vrlo rijetke, a sad ih susrećemo sve češće – istaknuo je Dulčić.

Dulčić je na prikazao nekoliko novih vrsta riba, od kojih neke na prvi pogled nisu bile ni raspoznate (pa je jedan primjerak zamalo završio na ribarskoj tavi), a druge su u Jadran stigle uz platforme ili brodove najčešće kroz Gibraltar ili iz Crvenog mora preko Sueskog kanala.

– Mnemiopsis leidyii uništava inčune u Ukrajini i Turskoj do te mjere da je zabilježen pad populacije inčuna. Druga vrsta, bodljikava pterois miles je greškom puštena iz akvarija, a nema prirodnog predatora niti je zanimljiva za izlov – naveo je samo neke 'problematične' vrste riba Dulčić.

– To je posebno opasno, jer takve, invazivne vrste, potiskuju domaću ribu u veću dubinu. A da ne spominjem plavu točkastu trumpetaču koja spada u sto najinvazivnijih, dužine je oko 160 centimetara, a također nema prirodnog predatora niti gospodarski značaj da bi ju se lovilo. A čini štetu jer se hrani srdelom, bukvom i inčunima – kazao je Dulčić, zaključivši kako će i u Hrvatskoj postati običaj praksa iz nekih mediteranskih zemalja gdje se dijele posebne kartice sa fotografijom takvih riba, kako bi oni koji ih uoče i prepoznaju mogli hitno reagirati i alarmirati nadležne službe.

Pročitajte još

Vodovod izgradio novu dionicu vodoopskrbnog cjevovoda na Putu od Bosanke

Dulist

POMORSKA TRAGEDIJA Prošlo je 29 godina od potonuća Aurore

Dulist

DUGOGODIŠNJA TAJNICA Daria Prebisalić iz Atlantske plovidbe prešla u ‘Blaga djela’

Dulist

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija