Na području Konavala u svim selima postojale su bratovštine – bratstva, koja su danas kao društveni fenomen skoro u potpunosti iščezla, a bila su, kao i na cijelom dubrovačkom području poznate kao bratstva, razlikujući se tako od ostatka hrvatskih krajeva gdje su bile poznate kao bratinštine ili bratije. Bratovštine su u ruralnim Konavlima bile važan segment u predstavljanju stanovništva pred centralnim organima Dubrovačke Republike, čineći sponu između seoskog stanovništva i gradskih vladajućih struktura. A. Marinović oštroumno primjećuje kako su bratovštine na selu bile stvarni predstavnik stanovništva pojedinih područja, dok su neke od njih s vremenom postale, doduše ne de jure, ali ipak via facti, i političkim predstavnicima i samoupravnim vlastima na svom području. Kakva im je uloga u tom društvenom pregovaranju i odnosu između seoskog stanovništva i urbanih struktura bila provjerena dijelom se može iščitati i iz matrikula (statuta bratovština), a dragocjeni ulomci povijesti zasigurno su dvije bratovštine koje se čuvaju u Državnom arhivu – matrikula bratstva sv. Mihajla u Gornjim Mrcinama i ona sv. Ivana od Vatasa. Župa Mrcine nastala je 1737. godine pošto se odijelila od grudske župe. Potom se sama župa Mrcine podijelila na Donje Mrcine, gdje se nalazila matica, te Gornje Mrcine, gdje se i nalazi crkva sv. Mihajla sa pripadajućom bratovštinom sv. Mihajla. Unutar župe Mrcine nalazi se i selo Vatasi, udaljeno 4 km od mrcina, selo u kojem se nalazi kapela sv. Ivana po kojoj je ime dobilo njihovo bratstvo.
DJEČJA PRAVA
Statuti i jedne i druge bratovštine poprilično su slični, te je očito kako se prilikom njihova pisanja koristio ustaljeni predložak. Statuti su pisanu u razmaku od jedne godine – prvi je napisan statut bratovštine sv. Mihajla 1754., dok je statut sv. Ivana napisan 1755. No, ubrzo nakon toga uslijedilo je i pisanje drugog statuta bratstva sv. Ivana. Dužnosti i prava članova bratstva navedena su u 15 točaka statuta, kojima su se određivale vjerske i odgojne dužnosti članova bratstva, te novčane kazne koje su slijedile uslijed nepoštovanja propisanih pravila. Obje matrikule naročitu pažnju posvećuju odgoju djece. Tako se u slučaju da dijete uvrijedi roditelja nepristojnim riječima roditeljima nalagalo da išibaju djecu, no samo ukoliko su bila maloljetna. U slučaju punoljetnosti takav prekršaj prelazio je uske okvire obitelji, te bi punoljetni prekršitelj za svoje nedjelo bivao kažnjen od samoga kneza. Iako bi se na ovakve pedagoške mjere danas braniteljima dječjih prava dizala kosa na glavi, tadašnje su norme bile potpuno drugačije, te ih ne treba ocjenjivati kroz prizmu današnjih poimanja odgoja. Nadalje, matrikule određuju kako nitko od subraće ili sestara nije smio u sumnjivo vrijeme kupiti neku stvar kojom bi se čovjek mogao zaraziti, nažalost ne naznačujući kakva bi to stvar mogla biti. Jednako tako, određuje se kako se u kuće ne smiju primati lopovi ni zločinci, s prijetnjom kazne od jednog perpera za prekršitelje, koji su kaznu plaćali bratstvu i općini.
POPIS ČLANOVA
Iz Matrikule je također vidljivo kako je bratovština imala određenu sudsku ulogu, te se tako u točki 5 subraći naređuje da se pokoravaju gestaldu i sucima ukoliko im nešto bude naređeno. Općenito, vrijeđanje i upotreba ružnih riječi strogo se kažnjavala, te je točkama 8 i 9 bilo kakva uvreda od strane muškog ili ženskog člana bratovštine kažnjavana s kaznom od jednog perpera.
I u jednom i drugom statutu navedena su imena subraće, koja su zanimljiva pošto nam otkrivaju kako neka od prezimena i danas postoje, te otkrivaju kontinuitet nastanjenosti pojedinih obitelji na dubrovačkom području sve od vremena Republike pa do današnjih dana. Za one znatiželjne donosimo popis članova jedne i druge bratovštine: Bratovštinu sv. Mihajla sačinjavali su slijedeći članovi: Nikola Matkov Milković, Nikola Ivanov Milković, Pavo Marvić, Nikola Đurašević, Petar Đurašević, Ivo Beno, Ilija Vitomirović, Vuko Bako, Miho Jančić, Stijepo Katić, Baldo Katić, Nikola Balić, Mario Đurašić i Luka Kaovačević. Bratovštinu crkve sv. Ivana u Vatasima sačinjavali su: Ivan Tomov Bijeloš, Božo Petra Bjeloš, Ivan Podić, Andro Ivana Cicijelj, Petra Ivana Cicijelj, Božo Petra Cicijelj, Ivan Braičević, Lazo Lazarević, Ivan Čupić, Božo Čupić i Matko Čupić.
Fotografija: Božo Lasić