Zašto je važno slaviti veliku obljetnicu, 750 godišta Dubrovačkog statuta saznali smo ovog ponedjeljka u Palači Sponza, na konferenciji za medije na kojoj je detaljno iznešen program Godine Dubrovačkog statuta.
Središnje događanje, odnosno centralna izložba, odvit će se 29. svibnja, na dan kad je Statut bio izglasan, istaknula je Nikolina Pozniak, ravnateljica Državnog arhiva u Dubrovniku, uz posebnu zahvalu Gradskom vijeću i vijećnicima Grada Dubrovnika na jednoglasnoj odluci da se 2022. proglasi upravo – Godinom statuta.
Uz kratki pozdrav, riječ je prepustila akademkinji Nelli Lonza, voditeljici Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, koja je okupljenima iznijela mnoštvo zanimljivih činjenica o ovom povijesnom dokumentu Republike.
– U to vrijeme, uopće tako mnogo statuta koji bi bili stariji od Dubrovačkog statuta, vrijeme je to kad se takvi zbornici počinju tek izgrađivati. Uzmimo za primjer Veneciju, ogroman, moćan grad već u to vrijeme, čiji je Statut u to vrijeme zapravo samo koje dsetljeće stariji od našeg. Voljela bih istaknuti drugu, ne manje važnu okolnost – to da je Statut, kao osnovni pravni zbornik države Republike, bio na snazi preko petsto godina. Sad zamislite iz naše perspektive, gdje se zakoni možda stvaraju i prečesto, što to znači imati pravni zbornik koji se generacijama i generacijama, stoljećima i stoljećima, zapravo slijedi i po kojem se ravna. Također, istaknula bih kako je Statut bio vrlo važan simbol države, kao i Orlando, zidine, Sveti Vlaho koji uostalom krasi i neke od rukopisa našeg Statuta. Ono što je možda posebno zanimljivo, a što ukratko pokazuje koliko je to bio važan element državnog poretka, je da kad su vijećnici, oni koji su vladali Republikom, polagali prisegu prilikom ulaska u Veliko vijeće upravo na Statut – naglasila je akademkinja Lonza. Statut se, ističe, prinosio, vijećnici su se morali ustati, nakloniti i na njega prisegnuti.
– Dakle, vidite, Statut je za Republiku ono što je za katolike Sveto pismo, jedan sveti tekst. Prvenstveno je snažni simbol identiteta i vlasti, mnogu plemići su imali vlastite primjerke, to je bilo nešto što bi pratilo plemića otkad bi obukao togu – naglasila je akademkinja Lonza.
– Imamo par dokumenata koji govore o tome da ne samo oni na vlasti, već i ‘mali puk’, su osjećali vrijednost uređenog pravnog poretka. Jednostavno su isticali da je to nešto za njih važno – istaknula je akademkinja Lonza i dodala još dvije grupe pitanja kojih ćemo se dotaknuti druženjem kroz Godinu dubrovačkog Statuta.
Baština Statuta: Što sve u njemu ustvari piše, a što može biti inspirativno i danas?
– U Statutu ima puno ‘tipično dubrovačkog’, dubrovačkih riječi. Naći ćete u njemu nešto što bih možda i pretjerano nazvala i najstariji plan Grada, odredbe o ulicama… Naći ćete i spoj s Venecijom, jer je Dubrovnik u to vrijeme pod vrhovnom vlašću Venecije. Ugrađna je i tradicija koja nas vodi prošlosti. Ono što je možda najveće od svega je da se naš grad veže uz onu pravu tradiciju Europe, moćnu tradiciju od vrhova, od sjevera Europe, pa sve do istoka – istaknula je dalje. Statut je, dodat će Lonza, i spomenar zajednice. I te kakav!
– Najslabije poznato, a što mislim da je za nas Dubrovčanee jako važno, jest da Statut funkcionira kao neka vrsta spomenara ove zajednice. Službeni rukopisi Statuta posebno su važni, zapisuju memoriju zajednice, spomen na neke važne događaje i običaje – istaknula je Lonza prisjetivši se nekih prvi put spomenutih u Statutu, a danas važnih događaja, poput donošenja Badnjaka.
– Statut bilježi i traumatične događaje iz povijesti koje su za zajednicu bile važne. Recimo, jedan od rukopisa opisuje deset najstarijih epidemija kuge. Tu su i spomen na potrese, najstariji primjerice iz 1349. i slično. To je pravi zbornik kojim ćemo se podičiti pred strancem ali je jednako toliko važan i za nas iz grada. To je zaista jedan od najvažnijih spisa koji govori o našem identitetu – zaključila je Lonza o važnosti našeg najvažnijeg povijesnog dokumenta.
Direktorica Turističke zajednice grada Dubrovnika Ana Hrnić kratko se osvrnula na uspješnost tura koje je Turistička zajednica Grada Dubrovnika organizirala kao uvod u događanja Godine Dubrovačkog statuta. Dodala je i kako je TZ Grada Dubrovnika zadužena za izradu suvenira koji su predstavljeni tijekom konferencije za medije. Djelo su dubrovačkog dizajnera Orsata Frankovića.
Dio dubrovačke povijesti
Zamjenica gradonačelnica Jelka Tepšić rekla je kako je Grad Dubrovnik ‘svesrdno podržao ovu inicijativu’
-Uloga Grada Dubrovnika bila je dijelom uloga nositelja aktivnosti, ali je zapravo riječ o jednoj izvrsnoj suradnji u koju smo uključili sve naše kulturne ustanove. Nastojali smo animirati dubrovačke škole i vrtiće da kroz svoje aktivnosti poprate ovu obljetnicu – istaknula je. Pripremili su, kako kaže, program koji u sebi nosi zanimljive sadržaje.
-Želimo približiti našim sugrađanima i posjetiteljima koliko smo ponosni na ovu obljetnicu. Nadam se da ćemo u tome uspjeti – naglasila je Tepšić.
U petak, 15. travnja gradonačelnik Mato Franković uručit će kapetanu Statut Dubrovnika iz 1272. po uzoru na običaj darivanja prvog broda koji je o Uskrsu uplovljavao u Dubrovnik.
-To je dio dubrovačke povijesti. Na taj način ćemo prigodno započeti program – rekla je zamjenica gradonačelnika te pritom istaknula događanja koja se nalaze u programu.
Cijeli program provjerite na idućoj poveznici: Godina Dubrovačkog statuta_program