Sveučilište u Dubrovniku pokreće ciklus znanstvenih tribina kojima se žele predstaviti rezultati naših istraživača, ali i istaknutih hrvatskih i svjetskih znanstvenika. Gosti prve tribine bit će prof. dr. sc. Marijan Herak i prof. dr. sc. Davorka Herak s geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, i održat će predavanje s temom ‘Velika dubrovačka trešnja, 350 godina od potresa koji je promijenio svijet’ u utorak, 7. studenoga 2017. u amfiteatru sveučilišnoga Kampusa s početkom u 19 sati.
Takvim će se predavanjima nastojati široj javnosti približiti zanimljive znanstvene teme i predstaviti najnovija znanstvena postignuća.
Ove se godine, 6. travnja, obilježila 350. godina od katastrofalnog potresa u Dubrovniku. Riječ je o potresu koji je toliko štete nanio Dubrovniku i Dubrovačkoj Republici da je izravno utjecao i na njezinu budućnost. Iako to nije jedini jaki potres u dubrovačkoj povijesti, ovaj je posebno upamćen zbog izuzetno teških posljedica, koje su nastupile zbog više uzroka. Taj je događaj bio predmetom velikoga broja suvremenih izvješća i kasnijih studija, ali su se one uglavnom odnosile na njegov utjecaj na socijalne i političke prilike. U predavanju će se sažeto iznijeti najvažniji događaji koji su uslijedili nakon potresa, kao i uloge koje su u tome političkom igrokazu odigrali istaknuti dubrovački, mletački i osmanlijski protagonisti toga vremena.
Sa seizmološkoga gledišta, važno je uočiti kako je upravo potres iz 1667. godine posljednji tako veliki potres u području od Stona do Herceg Novog. Ta činjenica sugerira kako u tom području od tada traje nakupljanje energije elastične deformacije koja će se u budućnosti osloboditi novim velikim potresom. Razmotrit će se i svjedočanstva koja se odnose na pojavu tsunamija, prostornu razdiobu šteta u samom Gradu, te prikazati današnja seizmološka istraživanja u Dubrovniku i okolici.
Marijan Herak redoviti je profesor Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i član suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. U svome znanstvenom radu bavi se brojnim aspektima seizmologije, pri čemu se posebno ističu studije seizmičnosti Hrvatske, istraživanje svojstava Zemljine unutraš njosti i radovi s problematikom procjene seizmičke opasnosti i ugroženosti. Organizirao je i najopsež nije mjerenje dinamičkih svojstava građevina u Hrvatskoj, a baza podataka prigušenja oscilacija zgrada za malu pobudu jedna je od najvećih u svijetu. Glavni je autor karte potresne opasnosti u Hrvatskoj koja je prihvaćena kao temeljni dokument pri primjeni europskih norma za protupotresnu gradnju. Glavni je istraživač na hrvatskim seizmološkim znanstvenim projektima, a sudjelovao je kao suradnik ili voditelj hrvatskog dijela u desetak međuna rodnih projekata. Objavio je samostalno ili u koautorstvu 80-ak znanstvenih radova (od toga 47 u časopisima koje navodi Current Contents), šezdesetak radova i priopćenja sa znanstvenih skupova, 2 knjige (suurednik), 7 poglavlja u knjizi, te mnoge studije i elaborate. Najcitiraniji je hrvatski seizmolog.
Davorka Herak redovita je profesorica Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Najvažniji radovi odnose se na proučavanje seizmičnosti Hrvatske i srodne probleme (npr. statistika potresa, njihova kvantifikacija i lociranje, anizotropija brzina seizmičkih valova, određivanje modela seizmičkih brzina u kori i gornjem plaštu Zemlje, određivanje žarišnih mehanizama), a zapažene je radove objavila npr. i o površinskim valovima, te povijesti seizmologije (proučavanje svojstava povijesnih instrumenata i istraživanje znanstvenog doprinosa A. Mohorovičića). Sudjelovala je u brojnim domaćim i međunarodnim znanstvenim projektima. Do sada je objavila 63 znanstvena rada (od toga 34 u časopisima koje navodi Current Contents), 50-ak priopćenja sa znanstvenih skupova, 5 poglavlja u monografiji, a sudjelovala je i u izradi više studija i elaborata.