Grad Dubrovnik ne odustaje od cjelovite i skupe obnove Lazareta pa se u nacrtu Prortačuna, kako doznajemo, za 2012. godinu
predviđa kreditno zaduživanje za provedbu ovog projekta, a drugi pokušaj provedbe natječaja kojom bi se izabrao izvođač radova bit će raspisan tijekom studenog.
– Novi natječaj za obnovu Lazareta će se raspisati u studenom ove godine, a sukladno propisima o javnoj nabavi će se imenovati i povjerenstvo za provedbu natječaja. U proračunu za ovu godinu su osigurana sredstva za provedbu postupka javne nabave. Natječaj priprema UO za gospodarenje nekretninama Grada Dubrovnika i konzultantska tvrtka Trames. Projekt obnove Lazareta koji će nakon zahvata imati kulturnu namjenu je od velike važnosti za Grad Dubrovnik te će se realizirati sukladno politici zaštite i valorizacije kulturne baštine i važećim propisima Republike Hrvatske u što je moguće skorijem roku – odgovor je koji smo dobili od iz Upravnog odjela za gospodarenje nekretninama Grada Dubrovnika, na čijem je čelu pročelnica Marita Daničić.
Očekivana cijena obnove Lazareta je oko 30 milijuna kuna, a podsjetimo kako je u lipnju gradonačelnik Andro Vlahušić najavio i nikad napravljeni rebalans Proračuna kojim bi se kulturi s predviđenih 50 proračunski kolač povećao na 78 milijuna kuna već ove godine. U međuvremenu se od toga odustalo, natječaj nije raspisan i sada se hvataju zadnji rokovi prije nego istekne građevinska dozvola.
Naime, već je jednom produljivana u svibnju 2010. godine i kako tvrde pravnici s kojima smo na ovu temu razgovarali, nakon svibnja 2012. godine ne postoji zakonska osnova za njeno drugo produljenje. A prisjetimo se i kako je neslavno propao prošli pokušaj provedbe natječaja koji je zbog nepravilnosti u provedbi poništila Državna komisija za kontrolu postupka javne nabave.
Stoga ostaje za nadati se kako će ovaj put natječaj biti proveden u skladu sa zakonskim odredbama, bez grešaka u proceduri. U suprotnom, ako istekne građevinska dozvola, cijeli postupak će se vratiti godinama unatrag i na ponovno ishodovanje dozvola. Tako bi projekt koji je sadašnja gradska vlast dobila „na gotovo“ i najavljivala njegovo okončanje do kraja mandata, bio ponovno vraćen na početak.
Postoji i druga dimenzija problema obnove Lazareta na koju su još u siječnju na dvosatnom predavanju o kompleksu povijesne karantene ukazali povjesničari umjetnosti Ivica Viđen i Antun Baće. U svjetlu „velike" obnove ovog kulturnog kompleksa, u koju gradske vlasti namjeravaju uložiti najmanje 30 milijuna kuna, povjesničari su upozorili kako su sadržaji koji se u Lazaretima planiraju, kao što je još jedan virtualni muzej, nedovoljno promišljeni te kako bi i nakon skupe obnove Lazareti mogli ostati pusti, što se već jednom dogodilo 1969. godine nakon dugotrajne i skupe obnove ovog kompleksa, u kojem je bilo planirano puno raznih sadržaja. Antun Baće tada je apostrofirao kako bi malom investicijom u obnovu krovova, Lazareti i dalje sasvim normalno funkcionirali.
I voditelj Art radionice Lazareti Slaven Tolj javno je istupio o nepotrebnosti tako velike i skupe obnove, koja čak predviđa i privremeno premještanje sadašnjih korisnika do završetka radova. Sigurno se nećemo „privremeno“ iseliti, kazao je Tolj.
Više pročitajte u novom broju duLista koji je od ove srijede na trafikama.