Aktualno

VLAHUŠIĆEV ‘BOSCO VERTICALE’: Predlaže ozelenjavanje fasada nebodera u Gružu

Gruz bosco verticale

Dogodine počinjemo s ozelenjavanjem fasada gruškim neboderima – zapisao je na društvenim mrežama gradski vijećnik Andro Vlahušić uz popratne fotografije iz Milana. Na njima se vide predivno ozelenjene fasade nebodera u tom talijanskom gradu koje je Vlahušić nazvao najljepšim zgradama na svijetu. Budući da je u komentarima najavio ozelenjavanje gruških fasada, zanimalo nas je o čemu se konkretno radi, odnosno kako je to zamislio i osmislio. Vratio nas je u 2015. godinu, odnosno u njegov gradonačelnički mandat.

Stalo je!

– Imali smo za gruške nebodere projekt obnove fasada koji smo radili s Domoupravom, i prijavljivali ga za EU fondove. Jedna od ideja bila je da fasade budu djelomično oslikane umjetnički, posebno njihov zapadni dio, a da dio bude reklamna poruka – ističe Vlahušić te dodaje kako je ideja bila da se obnova fasada financira dijelom iz pričuve, dijelom gradskim i nacionalnim sredstvima te EU fondovima.

– Bilo je to i na Gradskom vijeću, projekt smo prijavljivali i državi, sve kako bismo smanjili cijenu koju bi građani plaćali putem pričuve. Htjeli smo to napraviti na način da to bude lijepo, da ne ‘vrišti’ cijela fasada u reklamnim porukama, ali da se ipak nešto na tome zaradi – objasnio je dalje. Što se dogodilo s projektom?, pitali smo.

– Projekt je stao kao što je stalo dosta toga. Jesmo li u proteklih 10 godina obnovili ijednu fasadu višestambenih zgrada u gradu? Nismo, ni uz EU fondove ni u proračun. Napravili su to sami građani, poput jedne od zgrada na Batali – govori nam Vlahušić te ponavlja: ‘Projekt je stao! Potpuno je stao!

Sredstva? ‘Samo smo se prijavili’

Vratili smo ga na trenutak još jednom u 2015. godinu te pitali jesu li tada dobili sredstva za obnovu fasada, budući da je naglasio kako je projekt prijavljen i na nacionalne i na EU fondove.

– Bio je otvoren natječaj i javili smo se na njega, ali tada su išla dva rušenja proračuna u roku od godinu i pol dana! Onda nismo imali sredstva, a potom sam ja prestao biti gradonačelnik – dodao je naš sugovornik, koji se često za projekte koje nije uspio realizirati ‘vadi’ na rušenje proračuna.
-Tek su se tada otvarale mogućnosti za obnovu fasada putem nacionalnih i europskih sredstava – dodao je još te naglasio kako je šteta što se ozelenje fasada ne napravi na najvećim zgradama poput Mercedesa, gruških nebodera te onih u Mokošici, budući da se hvalimo kako smo ‘green and smart city’.

Zeleni balkoni

– Napravimo makar gruške nebodere. Ozelenimo balkone. Moj balkon je jedini ozelenjeni balkon u gradu ima 30 godina, sa stablima koja su visoka preko 2 metra. Mogli smo dio tih balkona ozeleniti puzavcima, lijepim bršljanima, padajućim ružmarinima, što bi bilo dio ‘green and smart cityja’ uz smanjenje CO2 otiska. Vratimo se izvornom projektu u kojem bi stanovnici višestambenih zgrada sudjelovali s tek trećinom sredstava, dok bi ostatak novaca bio financiran od strane Grada ili međunarodnih fondova. Zašto ne bismo imali dubrovački bosco verticale? – zapisao je. Na naše pitanje hoće li to i predložiti kao gradski vijećnik, tek odmahuje rukom.

– Kome nešto predložiti? Kome to da kažem? – rekao je i krenuo u neke druge teme, koje se ne tiču projekta ozelenjavanja gradskih fasada. Ova bi se ideja itekako dobro naslonila na ono što Grad Dubrovnik želi postići Strategijom zelene urbane obnove, čija je izrada u tijeku, a koja predstavlja stratešku podlogu za ostvarenje ciljeva razvoja zelene infrastrukture.

Kad mogu drvoredi, zašto ne bi i balkoni?

Iz Gradske uprave hvale se kako su i prije izrade strategije pokrenuli niz projekata urbanog ozelenjivanja. Tako su javnosti nedavno predstavljeni projekti sadnje novih drvoreda na području Gruža i Lapada, a za koje su Gradu odobrena bespovratna sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u iznosu od 552 tisuće eura. Sadit će se, podsjetimo, odrasla stabla autohtonih i drugih vrsta koje se uklapaju u ovo podneblje, pogodna za urbane sredine, koja doprinose filtraciji zraka i potiču smanjenje temperature. Osim toga, provedena je i akcija ozelenjivanja područja Žarkovice gdje je na mjestu nekadašnjeg nelegalnog azila posađeno 500 sadnica duba, čempresa i pinja. Nadalje, Grad Dubrovnik, pohvalili su se iz Gradske uprave, kroz ITU mehanizam, vrijedan 22 milijuna eura, između ostalog namjerava financirati ulaganja u zelenu infrastrukturu. Tako se među projektima ističu i rekonstrukcije parka u Pilama, prostora oko Platane na Brsaljama i parka Gradac, čime će se ozeleniti i potpuno krajobrazno preurediti prostor od Pila do Boninova. Zar ne bi bilo predivno vidjeti i ozelenjene balkone gruških nebodera, ali i ostalih zgrada po Gradu. Ovako će ova ideja o dubrovačkoj ‘bosco verticale’ ostati tek joj jedna u nizu Vlahušićeve škatulice za sne.

Pročitajte još

Svjetski je dan darivatelja krvi!

Dulist

‘ZAŠTO DOPUŠTAJU DA UNIŠTAVAJU KAMEN’ Gradske ulične igre započele vožnjom karića

Dulist

Napad poskoka u Konavlima! Imamo li dovoljno doza protuotrova?

Andrea Falkoni Račić