Gradski vijećnik Andro Vlahušić poslao je priopćenje za javnost naslova ‘Dubrovnik ostao bez rukometnoga prvenstva i sportske dvorane, jer nema šesdeset pet milijuna eura za izgradnju dvorane’. Prenosimo ga u cijelosti.
Za godinu dana Hrvatska će biti domaćin Svjetskoga prvenstva u rukometu, u siječnju mjesecu 2025. godine. Pred pet godina Dubrovnik se prijavio za jednoga od domaćina Svjetskoga rukometnoga prvenstva te je s gradovima Zagrebom, Splitom, Varaždinom i Porečom dobio domaćinstvo jedne od grupa. Napravljen je projekt sportske dvorane prema pravilima Svjetske rukometne federacije, koja je trebala biti na sjeverno – zapadnoj strani Gospina polja, paralelno sa postojećom dvoranom. Na idealnome mjestu koje poštuje budući razvoj Gospina polja kao jedinstvene sportsko rekreacijske zone grada Dubrovnika, sa nogometnim i atletskim stadionom, novim bazenom, teniskim terenima sa svojom dvoranom.
U cilju stizanja rokova izgradnje, projekt dvorane prebačen je u središnji dio Gospina polja, na zemljište koje je u cijelosti u vlasništvu grada. Nova lokacija dvorane onemogućuje izgradnju bazena i nogometno atletskih stadiona.
Za sportsku dvoranu ishođena je pravomoćna građevinska dozvola, napravljena je procjena vrijednosti građevinskih radova koji prema riječima Mata Frankovića iznose šezdeset pet milijuna eura. Iako je u više navrata bilo obećavano da će sportsku dvoranu za svjetsko prvenstvo sufinancirati Vlada Republike Hrvatske, te europski fondovi to se nije dogodilo. Grad Dubrovnik ostavljen je na cjedilu, te ako želi sportsku dvoranu mora pronaći vlastita sredstva za njenu izgradnju, održavanje i amortizaciju.
Grad Dubrovnik je u međuvremenu podnio zahtjev Europskoj investicijskoj banci za financiranje dvorane, iako je prezadužen te nema nikakve mogućnosti dodatnoga zaduživanja. Grad Dubrovnik najzaduženiji je grad u Hrvatskoj, te jedini bez kreditnoga rejtinga.
Prema uvjetima koje Europska investicijska banka daje gradu Splitu, koji je niskozadužen, te kreditno sposoban, kredit od šezdeset pet milijuna eura na dvadeset pet godina uz fiksnu kamatu od 3,45 posto, iznositi će ukupno sto milijuna eura ili četiri milijuna eura godišnje. Godišnje održavanje dvorane bilo bi do dva milijuna eura, jer nije napravljen pomični krov za ljetne vrućine, zbog čega bi troškovi hlađenja i ventilacije bili veći nego troškovi grijanja.
Sportske dvorane prema hrvatskim zakonima imaju godišnju stopu amortizacije od 5 posto ili dvadeset godina. Ako produžimo rok amortizacije dvorane na četrdeset godina, godišnji trošak amortizacije iznosi najmanje dva milijuna eura.
Godišnji trošak financiranja i održavanja nove sportske dvorane, za građane Dubrovnika i gradski proračun iznosio bi osam milijuna eura u narednih dvadeset pet godina. Ukupno DVJESTO milijuna eura ili tri izvorna gradska proračuna. Godišnji trošak nove dvorane bio bi veći za šest puta nego je proračun Javne ustanove Športski objekti, koja skrbi za sadašnja igrališta, uključujući bazen, dvoranu i nogometna igrališta. Tri puta više nego što je iznos namijenjen Savezu športova na godišnjoj razini za financiranje svih sportskih klubova grada Dubrovnika.
Što treba sada napraviti: Odustati od sportske dvorane na predloženoj lokaciji, te se vratiti na staru lokaciju , koja je sastavni dio Športsko rekreacijskoga parka Gospino polje; U narednome periodu otkupiti ili zamijeniti sva zemljišta u Gospinu polju koja su u obuhvatu sportskoga parka; Napraviti novi projekt dvorane na javnome natječaju, koja bi ujedno bila i Kongresni centar sa svojim specifičnostima i sportska dvorana. Gospino polje idealno je mjesto za srednje veliki Kongresni centar, koji bi se nalazio u pješačkoj zoni , od Povijesne jezgre do većine dubrovačkih hotela; Sportsko kongresnu dvoranu planirati kao potpuno energetski neovisnu, koristeći zelene tehnologije i sredstva namijenjena za financiranje istih. I za kraj ili za jedini mogući početak: Osigurati sto milijuna eura sredstava grada Dubrovnika i partnera, jer kako narod kaže: Bez para nema muzike, a kamoli Dvorane.