Aktualno

[RAZGOVOR] VIKTOR ŠOBER Zračna luka dobiva garažu i sezonski terminal

Početkom kolovoza Viktor Šober postao je novi direktor Zračne luke Dubrovnik, a na tu poziciju prešao je nakon obnašanja dužnosti savjetnika za telekomunikacije i informacijsko društvo u Stalnom predstavništvu RH pri EU. Time je, usred iznimno izazovne sezone 2022., konačno stavljena ‘točka na i’ oko izbora vodstva najvažnijeg gospodarskog subjekta ovog kraja. Kako je bilo prijeći na novo radno mjesto nakon jedanaest briselskih godina, što je zatekao pri dolasku i na koji način će usmjeravati, uz pomoć izvrsnog tima ljudi, Zračnu luku Dubrovnik ka idućim godinama, odgovorio nam je na sastanku u zgradi uprave ZLD. Također se osvrnuo i na gospodarsko-ekonomske projekcije u globalnim razmjerima, no i na sve ono što muči aviokompanije u ovom trenutku.

Kada govorimo o Dubrovačko-neretvanskoj županiji, ona je u odnosu na ostale županije RH specifična što se tiče pristupa, odnosno dolaska gostiju. S druge strane, u samom je vrhu turističkih posjeta putnika iz cijelog svijeta. Ključnu ulogu, most u tom suodnosu, ima Zračna luka Dubrovnik. S obzirom na to da smo suočeni s jednim izazovom – inflacijom, drukčiji svjetski financijski poredak – koji je uslijedio nakon pandemije, prekida putovanja, rata u Ukrajini, postoji li projekcija za iduće razdoblje poslovanja u smislu prilagođavanja ZLD globalnoj situaciji? Koji je plan ZLD za iduće razdoblje, odnosno sezonu 2023./2024.?
Zbog geografskog položaja na krajnjem jugu, kao i dosadašnje fizičke kopnene odvojenosti od ostatka Hrvatske i EU, dubrovačko područje je bilo i jest primarno u turističkom smislu aviodestinacija. Također u predpandemijsko vrijeme Zračna luka Dubrovnik imala je značajan broj interkontinentalnih gostiju od Sjeverne Amerike do Australije. Budući da smo se de facto u tijeku same pandemije, snažno povezali sa SAD-om, otvaranjem ostalih tržišta, prije svega Kanade, Australije i velikog dijela Azije, cilj je direktnim i povezanim zračnim linijama što bolje nas povezati s tim za nas važnim emitivnim tržištima. Inflacija, stanje sa pristupačnošću i cijenom energenata te globalna sigurnosna situacija nas navode na oprez. No, sve se to događa i našim konkurentima. U tom smislu važno je u narednoj i budućim godinama biti spreman pružiti visok stupanj usluge uz konkurentnu cijenu, kako ZLD, tako i ostali dionici u sektoru turizma dubrovačkog područja.

Već pri samom preuzimanju dužnosti naglasili ste da je osnovni plan za budućnost osnaživanje partnerstva s dodatnim avionskim kompanijama, ali i drugim subjektima ove grane gospodarstva. Sad kad sezona pomalo zalazi, možemo li govoriti o konkretnim novim partnerstvima?
Zračna luka Dubrovnik kontinuirano radi na osnaživanju partnerstva sa zrakoplovnim prijevoznicima koji već prometuju našom zračnom lukom te intenzivno radimo na ostvarivanju novih partnerstava. Prerano je govoriti o konkretnim novim poslovima, ali proces pregovora oko rasporeda letova za sljedeću ljetnu sezonu 2023. započinje te ćemo kroz pregovore svakako nastojati osigurati nova partnerstva.

U ovom trenutku, s koliko smo europskih i svjetskih destinacija povezani? Koliko su procesi povezivanja bili izazovni u odnosu na gore navedene svjetske krize?
Trenutno smo povezani s oko 50 međunarodnih destinacija od kojih naravno ističemo zanimljivu direktnu liniju za New York prijevoznika United Airlines kao i redovne linije za naša najsnažnija europska emitivna tržišta Velike Britanije, Francuske i Njemačke. Procesi povezivanja bili su posebno izazovni tijekom Covid-19 pandemije uslijed čega smo prilagodili politiku poticajnih mjera s ciljem privlačenja što je moguće više zrakoplovnih prijevoznika u navedenom razdoblju. Ratna zbivanja u Ukrajini, osim u pogledu otkaza direktnih letova prema Ukrajini i Rusiji, nisu imala značajniji utjecaj na našu prometnu sliku.

Svjetska kriza već mjesecima se dotiče i goriva. Postoje li promišljanja o alternativnim gorivima? Koliko su takvi projekti zahtjevni?
Situacija s tržištem energenata u cjelini je nešto što je već dugo vremena tema na svjetskoj razini. Događajima povezanim s ratom u Ukrajini je, osim eksplozije cijena energenata, a što uključuje i aviogorivo, u prvi plan došla i sigurnost pristupa količinama koje definira potražnja. Samim time su se ubrzali procesi ostvarivanja alternativnih pravaca dobave postojećih energenata i razvoja alternativnih. Svi ti procesi nisu na razini godinu/dvije, već dugotrajni. ZLD u tom smislu već osmišljava potrebe koje implementacija novih tehnologija zahtijeva i planira tehničke preduvjete koje će sama morati provesti. Također je sa svoje strane zračna luka snažno zakoračila u provedbu projekta razvoja alternativnih izvora energije čime bi do 2030. postala energetski samoodrživa uz 0% emisije CO2.

S obzirom na to da cijeli svijet u ovom trenutku ‘vuče paralele’ s predpandemijskom, odnosno 2019. godinom, jeste li u tom suodnosu zadovoljni kako ZLD zaključuje ovu sezonu? Ima li prostora za napredak?
Očekujemo da će ZLD završiti godinu s oko 70 posto ukupnog prometa koji je ostvaren u 2019. te bi trebali ostvariti nešto više od 2 milijuna putnika ukupno. Naravno, ako se sezona u rujnu i listopadu nastavi prema dosadašnjim trendovima. Smatram da ima dosta prostora za napredak te smo već krenuli raditi na tome da se već iduće godine vratimo na brojke iz 2019., a nakon toga očekujemo daljnji trend rasta prometa putnika i operacija zrakoplova.

Unutar cjelokupnog sektora zračnog prometa s dolaskom pandemije ukazao se jedan očiti, veliki nedostatak. To su evidentni problemi koji se očituju u kašnjenju zrakoplova te nemogućnosti pružanja adekvatne usluge, primjerice ukrcaj/iskrcaj putnika, zagubljena prtljaga… Zračna luka Dubrovnik nema problema s manjkom osoblja, međutim postajemo kolateralna žrtva u sustavu. Kako to komentirate?
Itekako smo svjesni teške situacije u sektoru zračnog prometa, posebno u Europi te se nastojimo dodatnim operativnim mjerama nositi s posljedicama utjecaja na Zračnu luku Dubrovnik, pogotovo u segmentu izgubljene prtljage koja nam dolazi posebno iz zračnih luka Velike Britanije. Nadamo se da će takva situacija uskoro stabilizirati.

Planirate li ‘iskoristiti’ zimske mjesece za neke aktivnosti unutar ZLD i prema vani, prema novim partnerima? Susrećete li se s novim praksama u zračnom prometu?
Svakako planiramo iskoristiti zimske mjesece za brojne aktivnosti na pripremi sljedeće ljetne sezone, posebno za aktivnosti na ulasku u Schengenski prostor, obuke osoblja i drugih neophodnih operativnih priprema. Uz to, naravno, kao što sam već prethodno istaknuo, kontinuirano radimo na pregovorima s potencijalnim novim partnerima kao i na proširivanju postojećih suradnji.

Općenito, bilo infrastrukturno, zaposlenicima ili drugim faktorima, gdje su potrebna dodatna ulaganja u ZLD? Što se tiče infrastrukture, postoje li neki projekti na čekanju ili pak neki koji su ‘prvi na listi’ za rješavanje?
Zračna luka Dubrovnik već je dugo vremena u aktivnoj fazi ulaganja i razvoja infrastrukture i ljudskih potencijala. Sama razina usluge i povećanja prometa nameću ulaganja u izgradnju objekata za opsluživanje zrakoplova i putnika te u srednjem roku očekujemo izgradnju garaže za automobile te izgradnju sezonskog putničkog terminala. U tom istom razdoblju zakonska regulativa na razini EU nalaže napuštanje korištenja strojeva pokretanih fosilnim gorivima te prelazak na strojeve na električni pogon. Zračna luka Dubrovnik će u tom smislu nastaviti nabavljati isključivo takve strojeve što već duže razdoblje radi, ali i osigurati infrastrukturne preduvjete za toliko povećanje opskrbe električnom energijom što podrazumijeva elektroenergetsku mrežu i potencijalno iskorištavanje sunčeve energije.

Osobno, koliko ste zadovoljni situacijom u ZLD? Ipak ste se, bez obzira koliko pripremljeni, morali upoznati sa svime. Ipak, pratili ste situaciju i prije samog dolaska na čelo ZLD?
Pratio sam sve razvojne faze Zračne luke Dubrovnik, zadovoljan sam zatečenim stanjem i stručnim kadrom koji mi je na raspolaganju. U svakom slučaju, dobio sam mandat i povjerenje vlasnika da nastavim s daljnjim unaprijeđenjima i provedbom ideja i vizija na svim razinama i to svakako planiram činiti u razdoblju koje je ispred mene. Svjestan sam da za provedbu planova morate imati dobar i kvalitetan tim ljudi, stoga naglašavam da će s moje strane svi imati podjednaku šansu da se nametnu i naprave svoj poslovni iskorak.

Bili ste savjetnik za telekomunikacije i informacijsko društvo u Stalnom predstavništvu RH pri EU. Koliko je to iskustvo pomoglo u operativnom dijelu vođenja ZLD?
Svako poslovno iskustvo od iznimne je važnosti za razvoj čovjeka. Moji radni počeci su vezani uz Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture. Tamo sam započeo od najniže pozicije stručnog suradnika pa sve do mjesta načelnika u Upravi za zračni promet. Kako su se pregovori o pristupanju RH EU sve više intenzivirali pokazala se potreba u tadašnjoj Misiji RH pri EU – danas je to Stalno Predstavništvo RH pri EU – za nekim tko bi pratio pregovore u jednom dijelu pregovaračkih poglavlja, Prometna politika i Informacijsko društvo i mediji, prihvatio sam taj izazov i prešao na radno mjesto u Bruxelles u kolovozu 2011. Iskustvo u Stalnom predstavništvu RH pri EU smatram vrlo dragocjenim, tamo sam djelovao u okviru nekoliko diplomatskih zvanja, od prvog tajnika pa do ministra savjetnika, bio sam nadležan za koordinaciju timova za promet, telekomunikacije i informacijsko društvo te kibernetičku sigurnost. U tih 11 godina u Bruxellesu aktivno sam participirao od pristupnih pregovora pa sve do hrvatskog predsjedanja Vijećem EU, na neki sam način odradio cijeli europski ciklus koji jedna država članica EU može proći. Stečeno iskustvo svakako dosta pomaže, posebice ono operativno koje sam stekao tijekom hrvatskog predsjedanja Vijećem EU, te pregovaračko prilikom zastupanja nacionalnih pozicija u Vijeću EU.

Nakon toliko godina izbivanja iz Dubrovnika, kako Vi i Vaša obitelj doživljavate povratak? Jeste li se uspjeli ‘posložiti’ i je li Vam bio preveliki šok?
Još smo u svojevrsnoj tranziciji, nakon 11 godina života u Belgiji nije baš jednostavno organizirati brzo preseljenje obitelji u Dubrovnik. U svakom slučaju, plan je da mi se supruga i troje djece pridruže u narednom razdoblju, a u međuvremenu moram i sam dosta toga pripremiti vezano uz njihov dolazak, smještaj i ostale logističke pripreme.

PRIVATNI CHARTERI
Jako poželjni putnici
Netom prije pandemijske krize velik dio prometa ZLD činili su mali, privatni charteri. 
Međutim, situacija se promijenila. Na koji način se planira ‘revitalizirati’ ovaj segment poslovanja, od kojeg zapravo ZLD može uzimati velik ‘dio kolača’ u odnosu na Hrvatsku, s obzirom na poziciju i važnost Dubrovnika kako na svjetskoj, tako i na Hrvatskoj, pa i 
regionalnoj razini?
—ZLD je prošle godine otvorila novi terminal poslovne avijacije kojom je zasigurno 
podigla razinu kvalitete svojih usluga u navedenom segmentu i tako je naišla na pozitivan odjek korisnika naših usluga. Letovi poslovnog i općeg zrakoplovstva (privatne letove) 
čine oko 15 posto u ukupnom broju operacija zrakoplova zračne luke ove godine te mali 
broj ukupnog broja putnika. Ipak, ovi su putnici jako poželjni zbog visoke kupovne moći 
te zračna luka planira dodatno unaprjeđivati ovaj segment poslovanja – naglasio nam je 
direktor ZLD Viktor Šober.

Objavljeno u tiskanom izdanju 7. rujna 2022.

Pročitajte još

[VIDEO] Specijalni simulatori za edukaciju mladih: Nije teško napraviti KLIK!

Dulist

SVE JE POČELO 5. LISTOPADA 2011. Danas pušemo 11 svjećica na torti!

Dulist

NA SVETOM ILIJI HGSS-ovci spasili izgubljene i iscrpljene planinare

Dulist

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija