Obitelj, prijatelji, kolege i suradnici oprostili su se danas od poznatog dubrovačkog znanstvenika i istraživača prof. dr. sc. Adama Benovića. Na komemoraciji koja je održana u velikoj vijećnici Grada Dubrovnika, prisjetili su se njegova rada i doprinosa u široj društvenoj zajednici.
Profesor Benović rođen je 1943. u Osijeku. Osnovnu i srednju školu je završio u Dubrovniku, a studij biologije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na istom je fakultetu magistrirao 1971. i doktorirao 1977. godine. Cijeli svoj radni vijek, od 1970. pa do svoje smrti, proveo je u dubrovačkom Institutu za more i priobalje u kojem je bio direktor u razdoblju od 1977. do 1990. Krajem 60-ih boravio je na specijalizaciji u Italiji, na temelju čega je napisao 1971. magistarski rad na temu Prilog komparaciji fauni hidromeduza južnog Jadrana i Napuljskog zaljeva. U prvoj polovini 70-ih sudjelovao je u istraživačkim ekspedicijama brodovima Vila Velebita, Baldo Kosić i Andria Mohorovičić, a rezultate je prikazao u doktorskoj disertaciji Biomasa mrežnog zooplanktona u Jadranskom moru koje je obranio 1977. Godine 1970 zaposlio se u Biološkom institutu JAZU-a, prednikom današnjeg Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku. Ekologija mora bila mu je znanstveno-stručna preokupacija punih 40 godina, objavio je više od 100 radova u raznim međunarodnim i domaćim časopisima.
-Njegov najznačajniji znanstveni doprinos je otkriće novih vrsta meduza u Kvarneru i Mljetskom zaljevu ali i pronalazak uzročnih mehanizma nestanka mnogih vrsta meduza u sjevernom Jadranu. Također je potvrdio hipotezu o meduzama kao najstarijim evolucijskim vrstama te njihovo prihvaćanje kao pokazatelja stabilnosti u morskim ekosustavima, posebno u vrijeme globalnih zagrijavanja. Bio je suradnik i voditelj projekata, studija utjecaja na okoliš, elaborata u zemlji i svijetu, pridonio je zaštiti mora i razvitku prakse. Pridonio je zaštiti i održivom razvitku Malostonskog zaljeva te Nacionalnog parka Mljet, a posebno je isticao važnost regionalnog kanalizacijskog sustava Neum-Mljetski kanal u čijoj je izgradnji odigrao veliku ulogu. Bio je priznati član međunarodnih i domaćih civilnih udruga te uredništava znanstveno-stručnih časopisa, te sudionik stručnih skupova. Svojim je angažmanom pridonio osnivanju dubrovačkog veleučilišta, pa kasnije i Sveučilišta u Dubrovniku, studija Akvakulture te rekonstrukciji ribarskog broda u obrazovne svrhe, kao i reorganizaciji Instituta za more i priobalje. Dobitnik je i više priznanja. Godine 1966. predsjednik Franjo Tuđman odlikovao ga je za osobite zasluge u znanosti Redom Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića, a 2009. dobio je Državnu nagadu za znanost. Adam je u svojoj osobi ujedinio velikog znanstvenika i skromnog samozatajnog čovjeka – zaključio je ravnatelj Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku Nenad Jasprica.
-Uspio je svoje rezultate prikazati široj javnosti jer je pored velikog znanja imao izrazito razvijenu komunikativnost. Izuzetno je volio ljude i život za kojeg se borio do posljednjeg daha. Njegovim odlaskom hrvatska oceanografija je izgubila velikog znanstvenika ali i velikog čovjeka – istaknula je uz ostalo Ivana Marasović, ravnateljica Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita
-Adam se posebno istaknuo na problematici zooplanktona, ekologiji zooplanktona i zaštiti Jadranskog mora s čime je ušao u različite civilne udruge i uvijek bio lučonoša konkretnog stava oko svih zahvata u okolišu. Siguran sam da on ne odlazi, jer ostaje u djelima iza sebe koji se ne mogu izgubiti. Zato još jednom dragi Adame hvala – istaknuo je njegov dugogodišnji prijatelj i suradnik Boško Skaramuca koji se također prisjetio njihovih zajedničkih početaka, ali i rada na Institutu. Na komemoraciji su govorili i njegov dugogodišnji suradnik i prijatelj Vladimir Onofri, suosnivač HNS – a Željko Filičić, a u ime predstavnika vlasti okupljenima su se obratili dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić te župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić.