Vaše vijesti

Uz 700. obljetnicu ljekarne: ‘Mandalijena pokornica’ u Male braće

Spomen na sv. Mariju Magdalenu čuvaju franjevci na starom kamenom reljefu iz 14. stoljeća u svojoj crkvi.

Vjerojatno je u njihovu arhivu i na papiru bilo nešto o toj svetoj ženi iz tog doba, ali „brat oganj“ uništio je to poslije velikog potresa 1667. Ipak, čuvaju franjevci više pisanih dokumenata o ovoj svetici. Dubrovački pisci i pjesnici, koji o Mariji Magdaleni pišu „dubrovačkim govorom“, u skladu s tadašnjom zapadnom tradicijom, Mariju Magdalenu poistovjećuju s javnom grešnicom. Pjesnik Ivan Bunić Vučić (1591.-1658.) o njoj je ispjevao pjesmu Mandalijena pokornica, koja je prvi put objavljena 1630., a drugi put 1638. Sačuvani primjerci tih izdanja spadaju u rijetkosti. Treće izdanje te pjesme tiskano je poslije smrti pjesnika u Veneciji 1659., i koliko se zna jedini sačuvani primjerak čuva se u knjižnici Male braće. Ali Mala braća čuvaju ovu Bunićevu pjesmu i u dva rukopisa (br. 93 i br. 135). Također u rukopisu br. 156 književnik Primović Latinčić Pasko (1565.-1629.), na tri mjesta donosi napise o Mariji Magdaleni. Djelo pjesnika Ignjata Đurđevića (1675.-1737.) Uzdasi Mandaliene pokornice, koje sadrži osam „uzdisanja“ (umjesto osam poglavlja), tiskano u Veneciji 1728., također se nalazi u knjižnici Male braće. Tu je i knjiga Uzdasi Mandaljene pokornice u spili od Marsilje, Zagreb, Matica Ilirska 1851.

Slika o Mariji Magdaleni kao javnoj grešnici prevladava i proširena je u svijetu sve do naših dana. Posebno se to odrazilo u umjetničkom izražavanju, gdje se u različitim granama umjetnosti ona prikazuje kao grešnica i pokornica. Čak i moderna filmska umjetnost tako je percipira.

Dominikanci su se u Dubrovniku nastanili već 1225., pa vjerojatno i njihovu pozitivnom stavu prema ovoj svetici imamo zahvaliti da pored Dubrovnika 1285. postoji crkva posvećena sv. Mariji Magdaleni. Stotinu godina kasnije po toj crkvi ta dubrovačka župa dobila je ime, koje i danas nosi. Franjevci u Dubrovniku očito su, što se Marije Magdalene tiče, na istoj liniji s dominikancima. Negdje u to doba oni stavljaju Mariju Magdalenu na propovjedaonicu, na mjesto odakle se naviješta evanđelje. Pa čak da je i bila grešnica, kakvom ju se često predstavlja, na ovoj propovjedaonici odgovara joj mjesto uz sv. Pavla koji je prije obraćenja progonio kršćane, i uz sv. Petra koji je zatajio Isusa. Ali, na propovjedaonici, nije u fokusu grijeh, nego Evanđelje koje se s nje naviješta, istina da je Isus pobijedio smrt i uskrsnuo upravo zbog grijeha čovjeka. U toj Veseloj vijesti ova sveta žena igrala je važnu ulogu.

jesto uz Petra i u tom smislu joj odgovara, jer je on bio s njom na Isusovu grobu. Pa, ako se uzme u obzir da je ona „apostolica“ i da je sv. Luka bio pratilac i učenik apostola, onda se može tvrditi da se na reljefima ove propovjedaonice, uz Gospu i Isusa, nalaze važne osobe za svjedočenje Evanđelja, što snažno naglašava važnost Riječi koja se s nje naviješta.

Ovdje je međutim zasigurno i vrlo važan ljekarnički kontekst i posao kojim su se franjevci u Dubrovniku bavili, pa oni na propovjedaonicu, uz zaštitnika liječnika sv. Luku, stavljaju i zaštitnicu ljekarnika sv. Mariju Magdalenu. Ova svetica negdje u to vrijeme, kada se razdvojila liječnička i ljekarnička struka, postala je jednom od zaštitnica struke kojom su se oni bavili. U samostanu Male braće čuvaju se i moći „prsta sv. Luke“. Ne zna se kada i kako su moći tu dospjele, ali utisnuta godina 1555. i natpis na tom relikvijaru, koji glasi: „R S Lucee Vangel Loci Stagni” (Relikvije sv. Luke evanđelista, mjesta Ston) potvrđuje da su se nalazile u Stonu i da je za njih u to vrijeme napravljena pozlaćena oklopnica u obliku prsta. A da su franjevci prema sv. Luki gajili posebnu pobožnost pokazuje i slika sv. Luke u njihovoj sakristiji na oltaru moćniku u kapeli obitelji Bunić, kojeg je oslikao Pier Antonio Palmerini 1528. – 1529. Tu je sv. Luka prikazan uz vola s knjigom i s gušćim perom u lijevoj ruci.

Franjevci Male braće posjeduju dvije slike na platnu koje prikazuju Mariju Magdalenu, i jednu minijaturu na papiru s prikazom „Salvator mundi“, na kojoj se vidi ova svetica kako kleči i grli Isusov križ. K tome, u svom rukopisnom arhivu franjevci čuvaju autograf Himna večernje Sv. Marija Magdalena, kojeg je za župu u Mandaljeni 1967. komponirao franjevac Kvirin Orlić.

Fra Stipe Nosić

Pročitajte još

‘Do kada vandalizmi u Eko parku u Mokošici?, pita se Jadranka Šimunović

Dulist

[VIDEO] BATALOM SE ŠIRE NEUGODNI MIRISI Smrdi, smrdi, užasno smrdi!

Dulist

U Hrvatskoj godišnje bacimo lijekove u vrijednosti od tri milijarde kuna

Dulist

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija