U okviru Feste sv. Vlaha i Dana Grada, Ogranak Matice hrvatske u Dubrovniku predstavio je danas u 18 sati u čitaonici Narodne knjižnice Grad, posljednje brojeve svog časopisa Dubrovnik (1-2/2022. i 3-4/2022.) objavljene u 2022. O časopisima su govorili Helena Brautović, Davor Mojaš, Jelena Obradović Mojaš i Ivan Viđen.
Uvodne stranice Časopisa za književnost i znanost Dubrovnik 1-2/2022 otvara tematski blok posvećen stotoj obljetnici smrti Vlaha Bukovca u kojem Lucija Vuković objavljuje tekst ‘Habemus piscotem!’- ciklus Vlaho Bukovac 1-3 u kojem sumira dosadašnja predstavljanja umjetničkih razdoblja velikog slikara u zemlji i inozemstvu. Luko Paljetak objavljuje esej Koje je značenje Bukovčeve slike Fantazija (Glave obitelji), Helena Brautović oslikava Bukovčev književni autoportret, Antun Maračić donosi osobni kustoski trag u tekstu Vlaho Bukovac – duh koji prožima podneblje.
Drugi, obimom i najopširniji, tematski blok posvećen je dubrovačkom književniku Feđi Šehoviću (1930.) uz njegov 92. rođendan. O Šehovićevom književnom opusu, uvodno, piše Slavica Stojan Život uz knjigu, teatar i Dubrovnik.
– Dubrovnik je u najekspresivnijem dijelu njegova književnoga stvaralaštva ostao u središtu njegove pažnje, a njegova kontinuirana polustoljetna književna prisutnost u kulturnom i književnom životu Grada daje mu respektabilan značaj. Feđa Šehović markantno je svojem dramskim i romansijerskim opusima ispunio nekoliko zadnjih desetljeća prošlog stoljeća i postao neprijeporna književna i kulturnopovijesna činjenica dubrovačkog života – zaključuje Slavica Stojan.
Ivan Viđen u Albumu nudi zanimljiv izbor nostalgičnih razglednica grada, a završne stranice posvećene su osvrtima na aktualnu književnu i likovnu scenu s dubrovačkim predznakom i pregledom rada Ogranka Matice hrvatske u Dubrovniku u 2021.
Uvodne tematske stranice dvobroja Dubrovnika 3-4/2022 posvećene su stotoj obljetnici rođenja Đura Pulitike (1922.-2006.) s dosad neobjavljenom studijom Vlada Gotovca Izabrani svijet o Pulitikinoj umjetničkoj osobnosti. U tekstu Mira, više od supruge slikara Maja Nodari bilježi zasluge i uloge Pulitikine supruge u njegovim životnim i umjetničkim kronologojima. Slijedi izbor Pulitikinih pjesama, zapisa i izreka te, na kraju, slikaru posvećen akrostih Luka Paljetka. Drugi tematski blok posvećen je 40. obljetnici smrti Miroslava Krleže (1893.-1981.) u kojem Pavle Bonča objavljuje zanimljiv i intrigantan tekst Krleža i Dubrovnik: pisma i susreti. Uz 50. obljetnicu Interuniverzitetskog centra Dubrovnik Jelena Obradović Mojaš objavljuje ‘Odabrane slike’ polustoljetnog trajanja, kao i u rubrici Baština objavljen je Bambin u dubrovačkoj tradiciji.
Glavni urednik Davor Mojaš je za DuList ukratko predstavio dva dvobroja časopisa Dubrovnik te istaknuo obljetnice i važne priloge.
– Ovog puta predstavili smo dva dvobroja časopisa Dubrovnik za 2022. Važno je istaknuti po čemu su časopisi prepoznatljivi i po čemu se preporučuju kao časopisno štivo, a to su nekoliko značajnih obljetnica koje smo zabilježili poput stota obljetnice Vlaha Bukovca. Izrazito je zanimljiv tekst Luka Paljetka o njegovoj slici Fantazija. Posebno smo sretni što smo proslavili 92., zapravo već sada i 93 godine Feđe Šehovića, dubrovačkog književnika, dramaturga, osobu koja je zaslužna za Dom Marina Držića, za studentski teatar Lero i čije su predstave obilježile neke najvažnije datume kronologije dubrovačkog teatra – istaknuo je Mojaš.
– Drugi dvobroj koji je objavljen u završnici prošle godine posvećen je stotoj obljetnici rođenja Đura Pulitike, velikog dubrovačkog slikara, čija je izložba trenutno u Umjetničkoj galeriji. Ono što je zanimljivo u tom tematu jest da je objavljen esej Vlada Gotovca, dosad neobjavljen i nepoznat o Đuri Pulitiki. Objavljujemo njegove pjesme za koje se nije znalo do sada da su postojale, a zahvaljujući Maji Nodari koja je pripremila taj temat – naveo je Mojaš.
– Obilježili smo i četrdesetu obljetnicu smrti Miroslava Krleže, Pavle Bonča piše o Krleži i Dubrovniku, a zna se kakav je taj odnos bio i na koji je način Krleža doživljavao Dubrovnik. Također, pisalo se i o njemačkom filozofu Rudolfu Pannwitzu koji je živio na Kalamoti četrdeset godina i koji je ostavio važan trag u suvremenoj filozofiji europskog 20. stoljeća. Naravno, tu su i ostali prilozi u rubrikama poezija, proza, osvrti, kronika i spomenar. Sjetili smo se i naše stare suradnice Mire Muhoberac. Objavljujemo njene prinose iz radijskog ciklusa Umjesto štambilja – priče s dubrovačkih razglednica u emisiji Prohujalo s vihorom Radio Dubrovnika – naglasio je Mojaš.
– Mogu se pročitati i pjesme Tomislava Marijana Bilosnića, Tom Waitsa, kao i Jelene MIholjević, velike hrvatske glumice koju smo gledali na dubrovačkim festivalskim pozornicama i Kazalištu Marina Držića. Predstavljamo vrlo zanimljivo, poticajno, preporučljivo štivo koje lako dolazi do čitatelja i kojem se čitatelj uvijek rado vraća – istaknuo je Davor Mojaš.