Među dubrovačkim ugostiteljima posljednjih mjeseci vlada zavjet šutnje o kontinuiranim poreznim kontrolama, ali i visokim kaznama koje su morali platiti nakon izvida poreznika.
Neslužbeno se može doznati da su porezni inspektori na dubrovačkom području naplatili kazne u iznosu većem od 10 milijuna kuna. No, o tome nitko ne želi dati službeni stav.
Porezna uprava, štoviše, o tome se za DuList očitovala kao o ‘poslovnoj tajni’, dok domaći ugostitelji koji su ovo ljeto primili bijelu kuvertu s poreznim rješenjem i ostali kraći za iznose od 250 pa sve do ogromnih 900 tisuća kuna gotovo su jednoglasni. Ne žele u javnost izlaziti s reakcijama, primjedbama ili bilo kakvim negativnim komentarima na račun Porezne uprave kako ubuduće ne bi imali problema i kako izvidi poreznika u sljedećem razdoblju ne bi bili još učestaliji i represivniji.
Tek pojedini, a kontaktirali smo ih većinu za koju smo saznali da su platili iznos od pola milijuna, 750 ili čak 900 tisuća kuna kazne, žestoko su izražavali svoje negodovanje. Kada se došlo do trenutka da bi priča trebala izaći u javnost, nažalost, povukli su se i željeli ostati anonimni. Donekle i razumljivo. Naime, svi oni su platili Poreznoj upravi iznose iz poreznih rješenja i nastavili odrađivati sezonu. Ipak, ono što smo uspjeli doznati iz neformalnih razgovora s njima je način kako se vršila kontrola.
Rutinski i dubinski nadzor
Nadzor restorana trajao je 45 do 60 dana. Po dvoje inspektora, koji uglavnom nisu bili s našeg područja u nadzoru pojedinog lokala bi bili 4 do 5 puta, a nekima bi ‘posjeti’ bili i učestaliji. Dvojac inspektora bi se izmjenjivao svakih 15 dana. Njihove provjere su, najprije, bile rutinske, stanje u kasi, izdavanje računa. I kako su rutinski pregledavali, tako su ih ugostitelji rutinski otpravljali u većini slučajeva s pozitivnim ishodom. Nepravilnosti koje su eventualno zatekli nisu podrazumijevale neke visoke novčane kazne.
Međutim, osim ciljanog nadzora, poreznici su krenuli i u još jednu dubinsku analizu prometa njihovog ugostiteljskog objekta. Vlasnici većine restorana obuhvaćenih nadzorom Porezne uprave morali su podastrijeti promet za posljednje četiri godine. Znači uz tekuće poslovanje za 2022., bili su dužni predati ‘papire’ i za 2021., 2020. te konačno za 2019. godinu.
Ono na što su se porezni inspektori posebno fokusirali bio je ukupan zbroj ulaznih računa za nabavku hrane i pića u pojedinoj godini i iznos izlaznih, dakle izdatih fiskaliziranih računa. Ulaze su, objasnili su nam ugostitelji, poreznici množili s tri, a ako su zbirni iznosi fiskaliziranih računa bili manji to se tretiralo kao utaja poreza! Ono što su međusobno zaključili je da se Porezna uprava poslužila i nekim algoritmom, kojeg su kreirali upravo za ovaj nadzor.
Gotovina ili kartice?
Ugostitelji s kojima smo pričali, a koji su bili pod nadzorom Porezne uprave, istaknuli su kako bi bili zadovoljni s unaprijed jasno postavljenim pravilima kako će ih se kontrolirati. Napominju kako putujući po Europi, a već za nekoliko mjeseci i brojni će naši sugrađani tome svjedočiti ukoliko se zapute na skijanje u Italiju ili Austriju, tamo nailaze na račune ispisane rukom.
Neke zemlje su, također davno napustile sustav oporezivanja temeljen na robno-materijalnom knjigovodstvu, kakav je kod nas, te se ugostiteljske djelatnost oporezuju paušalno ovisno o visini godišnjeg prometa. Zapravo, većina dubrovačkih ugostitelja s kojima smo razgovarali, smatra kako su ovakvi porezni nadzori ponovo na dnevni red stavili temu plaćanja poreza u paušalnom iznosu.
Da je vrijeme za napuštanje robnomaterijalnog knjigovodstva i uvođenju paušalnog oporezivanja, potkrjepljuju i činjenicom kako su se posljednjih godina u potpunosti promijenile navike gostiju. Turisti ne putuju više s velikim iznosima gotovine, a većinu plaćanja izvršavaju kartično. I to ne isključivo ‘plastikom’, već samo prislone mobitele ili pametne satove i plaćanje je izvršeno. A samim tim i fiskalni račun mora ‘batiti’ s iznosom plaćenog računa na karticu. Smatraju, kako se danas po restoranima ‘vrti’ vrlo malo gotovine te da kartično plaćanje zauzima više od 80 posto poslovanja.
Isto tako su svjesni da im pojedinci u njihovim redovima nanose nepopravljivu štetu, a poreznici prema njihovim saznanjima nisu došli do njih. Navode primjere kako pojedini restorani posebno s objektima izvan grada, imaju tek jedan ili dva fiskalizirana računa dnevno. U cijelom tjednu tek desetak njih, a to je, ako se baviš ugostiteljstvom u Dubrovniku, jednostavno nemoguće – tvrde lokalni ugostitelji.
KAD ĆEMO NAPUSTITI STARI SUSTAV? Vlašić: Uvedite paušale za ugostitelje
Cijela priča robno-materijalnog knjigovodstva relikt je iz doba Jugoslavije. Odavno su ugostiteljski objekti u vlasništvu privatnika i odavno je u Hrvatskoj uvedena fiskalizacija. Sustav na kojem smo mi još uvijek služio je kao kontrolni mehanizam jer je sve bilo državno vlasništvo. Zašto bi država tjerala mene da sebe kontroliram ako to ne želim. To je isključivo moja dužnost, odnosno moja dužnost unutar moje tvrtke, a ne prema nekome vani – iznio je stav predsjednik Udruge ugostitelja Dubrovnik Ante Vlašić navodeći da se robno-materijalno knjigovodstvo u ugostiteljstvu može pronaći tek u pojedinim komunističkim zemljama i zato je s kolegama ugostiteljima na jednom od posljednjih sastanaka u Zagrebu s ravnateljem Porezne uprave zagovarao prijedlog da se ukinetakav sustav.
– Robno-materijalna provjera ne postoji više nigdje u Europskoj Uniji, osim u Italiji i to samo za slučajeve ako se posluje s preko 5 ili 7 milijuna eura godišnje dobiti. Ostale, manje ugostiteljske tvrtke, kakve su kod nas u većini, imaju paušalne poreze koji su zaista mizerni, između pet do deset posto.
NIKOLINA FARČIĆ: Promjena poreznog sustava za raspravu
Iz komunikacije s kolegama ugostiteljima saznala sam da nije bilo riječ o jednokratnim nadzorima već da su oni trajali dulje vrijeme. Iz iskustva znamo da kad Porezna uprava otvori nadzor nad jednom godinom može proširiti izvide nad poslovanjem i gledati račune, rekapitulacije, PDV iz bilo koje godine. To je sve u gabaritima zakona kojima raspolaže Porezna uprava – rekla je Nikolina Farčić, predsjednica Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika Obrtničke komore Dubrovačko-neretvanske županije. Također se osvrnula i na prijedlog kolega o plaćanju paušala za ugostitelje. Naglasila je da takvi koncepti postoje u nekim zemljama te da je Republika Hrvatska neke primjere dobre prakse pokušala primijeniti, dok smo neke uzimali selektivno.
– Smatram da je promjena poreznog sustava za ugostitelje s robno-materijalnog knjigovodstva na paušalno tema koja bi zahtijevala širu raspravu. Naravno da mi moramo poslovati, a naravno da se to poslovanje mora odvijati u zakonskim okvirima Republike Hrvatske. Paušal je jedan od opcija, ali svakako iziskuje širu raspravu i konsenzus – ističe.
IZ MINISTARSTVA FINANCIJA Porezni postupci – porezna tajna!
Ističemo kako je podatke o poreznim postupcima i sve druge podatke kojima raspolaže u vezi s poreznim obveznicima, Porezna uprava dužna čuvati kao poreznu tajnu sukladno odredbama članka 8. Općeg poreznog zakona – odgovorili su nam iz Porezne uprave još u jeku poreznih nadzora nad ugostiteljskim objektima po Dubrovniku i okolici, iako smo tražili tek nekoliko općenitih detalja. Primjerice, u kojem će se razdoblju provoditi izvidi te koliko će ugostiteljskih objekata biti obuhvaćeno. Uz to nas je zanimala i potvrda informacije da porezni inspektori obuhvaćaju protekle četiri godine poslovanja ugostiteljskih objekata.
Premda nam nisu odgovorili na pitanja pravdajući se na poreznu tajnu, nešto opširniji su bili u odgovoru koje nismo postavili. A ono glasi ovako:
– Kroz analizu rizika, a na temelju svih raspoloživih podataka kako iz baza s kojima raspolaže Porezna uprava tako i iz drugih (vanjskih) izvora obavlja se odabir poreznih obveznika za nadzor. Ovisno o rezultatima provedenih analiza, nadzorne aktivnosti se provode ciljano, u skladu s odredbama Općeg poreznog zakona, zakona kojim se uređuju pojedine vrste poreza, doprinosa i drugih javnih davanja. Kod poreznih obveznika kod kojih se utvrđene nepravilnosti poduzimaju se daljnje mjere sukladno Zakonu o fiskalizaciji u prometu gotovinom, Općem poreznom zakonu i drugim poreznim propisima – istaknuli su iz Porezne uprave te dodali kako su tijekom i ove turističke sezone ovlašteni službenici Ministarstva financija, Porezne i Carinske uprave provodili pojačane nadzorne aktivnosti na cijelom području Republike Hrvatske, s naglaskom na jadransku obalu, otoke i područje Grada Zagreba, pa tako i na području grada Dubrovnika. U okviru pojačanih nadzornih aktivnosti provodili su se postupci praćenja izdavanja računa i evidentiranja prometa (snimanje prometa) kao i postupci nadzora fiskalizacije.
ANTE VLAŠIĆ Kriv im je ‘timing’. Ovo je šutanje mrtvog konja!
Nisam siguran da nadzori koje je ovo ljeto provodila Porezna uprava imaju zakonsko uporište. Nekoliko kolega je već najavilo kako kreću sa sudskim sporom pa treba pričekati odluku suda. Ipak, bez obzira na sudski ishod, smatram kako je ‘timing’ ovih nadzora bio potpuno pogrešan. Ovo nije bila godina za navodno uvođenje reda jer su za nama dvije godine sustavnog uništavanja naše djelatnosti s potpuno nepotrebnim zatvaranjima. Nakon što smo se svi do grla zadužili i ne možemo se sastaviti s radnom snagom na sve to smo dočekali trajne dubinske nadzore. To doista nema smisla – odrješit je bio predsjednik Udruge ugostitelja Dubrovnik Ante Vlašić. Dodao je kako je ugostiteljstvo industrija zabave, užitka u koju gosti ‘ulaze’ kako bi im bilo dobro.
– A kako će gostima biti dobro kada im mi ne možemo to pružiti. Ne možemo jer smo pod stresom dok traje nadzor. Ako ste negativni, napeti i ako se ne možete koncentrirati, ako ne možete biti dobre volje ne možete proizvoditi zabavu i užitak. Ugostitelji ne mogu pružiti uslugu koja se od njih očekuje ako su u konstantnom strahu, kada svaki dan po 20 puta morate provjeravati, brojiti. Mislim to nema smisla. Ovosezonski nadzori po mom su mišljenju bili šutanje mrtvog konja bez bilo kakvog osjećaja za realni svijet i osjećaja za funkcioniranje društva – ističe Vlašić.
-
BĐ