Gospar Neven Jerković dugogodišnji je turistički stručnjak i direktor putničke agencije Uniline za Jugoistočnu Europu, a često se na svojim društvenim mrežama hvali svojim poljoprivredničkim vještinama. Njegove fotografije pomadora, mandarina i limuna privukle su nas u njegov đardin u Mlinima. Kako gospar Neven ističe, ‘slab’ je on poljoprivrednik. Slike koje objavljuje uz zanimljive opise više prikazuje kao šalu na svoj račun.
— Ljudi misle da sam vrstan poljoprivrednik jer sam iz Neretve. Logično, ne mogu onda biti loš. Ali, istina je da ja nemam pojma. Nemam čak ni afiniteta prema poljoprivredi. Ali, potiče me žena. Da nije nje, ne bi ništa bilo od našeg đardina – kroz šalu će gospar Neven Jerković.
Njegova obitelj, govori nam, došla je u Mline nakon Domovinskog rata. Cijela kuća i posjed bili su srušeni i spaljeni te su morali sa svime krenuti ispočetka.
— Kuća je imala novi raspored, vani su isto bile velike površine pa je tako logičnim slijedom došao i vrt. Ponos našeg vrta je limun. Posadili smo ga iza rata i što mu je Bog d’o sunca i vode, to je to. Ništa mu ne treba, a rađa ‘kao lud’. Ne trebamo se oko njega ništa truditi. Jedino ga ljeti kad je velika vrućina zalijevamo. Lani su limuni slabo drugdje rodili, a ovome našemu ništa nije zasmetalo. Nije mu ni ona velika hladnoća naudila, a nikada ga nismo trebali ni pokrivati. Zahvalno je to stablo. Trećinu sam već obrao, mislim da je dao jedno sto kila. Susjed je neki dan došao i obrao 20 kila. Ali, stablo je toliko puno limuna, da je kad se okrenuo, imao dojam da ništa nije pobrao – govori gospar Neven.
Godišnje bih prošao tisuće kilometara
A, cijela priča oko vrta, otkriva nam, intenzivirala se zbog koronavirusa koji mu je suzio manevarski prostor.
— Godišnje sam ‘tutnjio’ 70 tisuća kilometara automobilom, nikad nisam bio doma, nisam imao vremena. Stalno sam negdje putovao. A, onda je došla korona i odlučili smo se baviti onim što imamo. Radeći po cijele dane, nisam imao vremena za vrt, ali sada imam. Žena je ta koja voli raditi u vrtu, a ja radi reda i mira tu i tamo ‘potegnem’. Poanta je da i u najgorim momentima treba pronaći neki odu šak i iskoristiti ga maksimalno – govori gospar Neven.
A, vrt mu je zaista pun svekolikog voća i povrća. Mudro je iskoristio cijelu površinu pa se tu nađe maslina, grčkih naranača, neretvanskih mandarina, paprika, grbavih limeta, cherry pomadora koje ljeti prekriju cijeli zid đardina. Nađe se i koja mrkva, u kan-tunu je jedna ruža, a supruga s prednje strane kuće ima i poseban đardin pun cvijeća.
Sve je ekološko
— Sve je sto posto ekološki u našem đardinu, ništa nismo prskali. Uzeo sam nekoliko knjiga, pročitao o uzgoju, pitao malo rođake u Neretvi i snalazimo se. Posadili smo i stablo mimoze. Već dvije godine smo poku¬šavali pa nije bila uspjela, ove jest. Kad kreneš, povuče te. Lijepo to izgleda u globalu. Kad imaš đardin, možeš u njemu provesti cijeli dan, stalno te tjera da nešto u njemu radiš te možeš cijeli dan provest u vrtu. Žena sredi vrt svako malo. Radimo po principu da ne sadimo sve u komadu, nego kada jedan, naprimjer, lučić izvadimo, drugi odmah tisnemo. I tako uvijek imamo plodova. Pripremili smo i zemlju za posaditi bob. Gnjojimo pravim gnojem, imamo i salate. Donijeli smo i naranču iz grčke sorte Merlin. Svako malo donesem zemlju iz Neretve. Svega imamo pomalo. Žena je posadila i ljute papričice. Eksperimentiramo sa svime – naglašava Jerković.
U đardinu Jerkovići imaju i maslina, a supruga gospara Nevena ih sprema na poseban način.
— Žena ih natuče da ih imamo i preko zime, a zna ih zapeći u pećnici. Taj joj je recept dala moja majka iz Neretve.
Imamo i malo mrkve, ali slabo rodi, ne paše joj zemlja. Ali, moram priznati da se u đardinu vidi ženska ruka, lijepo to supruga vodi. Nego, kad se posao opet vrati i krenu putovanja, prva kolateralna žrtva bit će upravo naš đardin jer neću imati toliko vremena za brinut se o njemu – najavljuje gospar Neven.
Knjige, marke, fotografija…
Inače, osim brige oko đardina, gospar Neven itekako je imao što raditi i nije gubio ni časa. Nastavio je njegovati svoju ljubav prema filateliji i fotografiji, a uspio je i ‘srediti’ materijale te pripremiti nove knjige.
— Imam jako puno materijala. Prvo sam odlučio riješiti knjigu ‘Sudjelovanje Dubrovčana na Olimpijskim igrama u Sarajevu’. Bili smo gore, imam dobro posložene Župljane, nemam Dubrovčane jer izgleda da nisu vodili evideniju. Četvrta knjiga o brodovima je gotova, čak i peto luksuzno izdanje je skoro gotovo – zaključuje Neven Jerković.
OSJEĆA SE OPTIMIZAM
Cruiseri bi se mogli uskoro pokrenuti
— Pomalo se osjećaju bolji vjetrovi po pitanju cruisera. Pratim cijelu situaciju i osjeća se određeni optimizam kroz sljedeća tri mjeseca. Rastu i dionice brodarskih kompanija i aviokompanija. Tržište osjeća da bi se nešto moglo pokrenuti. Sigurno je optimizam vezan i za najavljeno cjepivo. Mogli bi se uskoro u cruiseri pokrenuti. Trenutno je cijela ta priča u restartu i pitanje je hoće li opet svi ploviti za Dubrovnik. Ne treba misliti da smo Bogom dani. Cruiseri idu sada u neke luke u Italiji za koje nisam ni čuo. Svugdje naravno vlada profit koji će biti presudan za odluku – mišljenja je Neven Jerković.
Iz tiskanog izdanja DuLista od 25. studenog 2020.