Protekli tjedan u javnom prostoru ponovno je odjeknula vijest o Odluci Grada Venecije koju je donijelo tamošnje Gradsko vijeće još u svibnju 2019. Prema njoj kreće naplata ulaza u Veneciju za sve dnevne turiste i to čak do 10 eura u samoj špici sezone kada njihov broj prekoračuje optimalnu razinu. Uz navedeno od 2022. posjetitelji će morati i napraviti online rezervaciju za sam ulazak. S obzirom da su se već desetljećima unatrag i u Dubrovniku pojavila takva razmišljanja, upitali smo samu Gradsku upravu, ali i dugogodišnje dubrovačke turističke djelatnike je li ovo ispravan smjer u kojem bi se i naš grad potencijalno mogao kretati.
Protiv naplaćivanja nečega za ništa
—Grad Dubrovnik prati iskustva drugih gradova u upravljanju tzv. prekomjernim turizmom pa tako i ono što po tom pitanju poduzima i grad prijatelj Venecija. Ova gradska uprava drži da model naplate ulaznica nije dobro rješenje za Dubrovnik, već pravilan destinacijski management koji je do sada dao značajne rezultate u praksi te imao pozitivnog odjeka u međunarodnoj stručnoj javnosti. U tom smislu Grad i partneri nastavit će provoditi sve mjere uvedene u sklopu strateškog projekta Poštujmo Grad, uključujući one usmjerene prema cruise i izletničkom turizmu te razvijati nove alate, a sve u cilju dodatnog pozicioniranja Dubrovnika kao predvodnika održivog i odgovornog upravljanja turizmom, našom najzastupljenijom granom gospodarstva – poručila je zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić. Sličnog stava je i turistički poduzetnik Goran Hrnić.
—Generalno sam, već sam se deklarirao ranije kroz moje sudjelovanje u turističkim aktivnostima, protiv naplaćivanja ‘nečega za ništa’. Moramo biti svjesni da gost koji dođe i plati za to mora nešto dobiti. Ako mi naplatimo ulaz u Grad, znači da pristajemo i priznajemo da je on postao ‘grad muzej’. Dakle, on više nije mjesto življenja. Takvih već ima na svijetu kao što je Saint-Michel i Carcassonne – stava je Goran Hrnić koji napominje kako bi se trebalo turiste razvrstati na njihovu dužinu, ali i mjesto samog boravka.
— Ovdje se nameće pitanje kako uopće podijeliti goste koji su stacionirani u Gradu, koji su tu na više ili samo jedno noćenje. Bi li se to odnosilo samo na područje Grada Dubrovnika ili bi se u to uključila Župa dubrovačka, Konavle i Pelješac, ‘de facto’ cijela županija. Ne možemo samo goste koji su u Gradu Dubrovniku nagraditi, a druge penalizirati – objašnjava. Kako iznosi, imamo goste koji dolaze iz BiH i Crne Gore te drugih županija, dosta je jednodnevnih izletnika, a tu su još i gosti s cruisera.
—Oni su već na neki način penalizirani jer plaćaju namet za dolazak na Pile, ali to su samo oni koji nešto kupe u ovom Gradu. Velika veličina, otprilike 70 posto po mojoj procijeni ne plaća ništa. Njih bi se dalo riješiti kroz povećanje lučke pristojbe na način da se dio tih sredstava preusmjeri. Znači, cruise kompanija dođe s dvije tisuće putnika i plati 7 ili 8 tisuća eura za lučku pristojbu i onda taj novac ide u gradski proračun ili negdje drugdje. Tu se opet nameće pitanje kako to kontrolirati. Znači li to novo zapošljavanje onih koji bi te ljude brojili, što je veoma kompleksno. Mislim da su u Veneciji o tome dosta razmišljali. Uostalom, ne moramo mi baš u svakoj aktivnosti njih pratiti. Venecija je otok, nema pristup s puno strana kao Dubrovnik pa je to njima lakše izvesti. Oni su od tog grada već napravili muzej pa ne moramo mi uraditi isto – komentira Hrnić.
S time ništa ne dobivamo
Bivša ministrica turizma Pave Župan Rusković također nije za opciju naplaćivanja ulaska u povijesnu jezgru.
—Dubrovnik je živi grad i kao takav treba ostati. Najviše je zanimljiv upravo zbog toga. Zatvaranje i naplaćivanje ulaznica značilo bi pretvaranje Dubrovnika u muzej i mislim da to nije pametno. Time se definitivno ne bi spriječilo nepristojne ljude da rade ono što rade. Takvi nažalost očito imaju novaca. S time ništa ne dobivamo. S druge strane, iz Grada se uvijek čulo da novaca ima pa ne znam gdje se ti novci troše. Očito ne onako kako bi bilo pametnije. Dobivanje više novaca, ne znam čemu bi vodilo. Mislim da ovo neće pomoći ni Veneciji. Oni su predugo čekali da naprave s cruiserima što su napravili. U međuvremenu s obzirom da je puno toga propalo, veliki broj ljudi je iselio i te kuće sad izgledaju dosta jadno i uništeno – tumači Župan Rusković. Prema njoj rješenje kako se nositi s prekomjernim turizmom je odgovoriti na pitanje što mi želimo.
—Želimo li da se broj turista povećava iz godine u godinu, onda nam sve ostalo propada u vodu i besmisleno je o bilo čemu drugome razgovarati. Ako hoćemo kvalitetan turizam, trebamo prestati brojiti jesu li se dolasci i noćenja povećali za 35 posto. Moramo postići da se turisti ne osjećaju kao brojke i to bi onda bila sasvim drukčija priča. Ništa se ne može promijeniti preko noći, ali sustavnim radom za nekoliko godina to se može postići. Logično je da ljudi žele ostvariti što veću zaradu i ne može se njima zamjerati što žele više stolova i gostiju te prodanih sladoleda. Međutim, treba postojati netko iznad svih koji će imati koncepciju i znati kako ju provesti. Treba pronaći zajednički jezik. Za zamjeriti je onima koji su stručni, koji znaju kako dalje, a to ne rade. Vrhunsku kvalitetu će uvijek slijediti cijena. Time će se ostvarivati ono što nam je svima cilj, a to je profit za sve te će se opet jedan dio zarade, naravno, ulagati u prostor i resurse koje imamo – govori.
Promjena stava prema ‘pametnoj priči’
Za naplatu ulaza u Grad i to turistima koji dolaze preko turističkih agencija svojedobno se zalagao ondašnji gradonačelnik, danas gradski vijećnik Andro Vlahušić. Sada je promijenio mišljenje te kaže kako Dubrovnik treba voditi svoju ‘pametnu priču’.
— Mi imamo brojač posjetitelja i jedini smo grad na svijetu tako velik koji u svakom satu zna koliko je ljudi u njemu. Mi jednostavno trebamo napraviti nekoliko skupina kao Venecija. Prva bi bili domaći ljudi. To nisu samo stanovnici povijesne jezgre, već cijelog Dubrovnika. Također, tu bi bili i svi ljudi koji ondje rade, iznajmljuju apartmane, a potom turisti koji borave na području Dubrovnika. Njima je u svakom trenutku dozvoljen ulazak i izlazak bez obzira kolika je gužva. Druga skupina bi bili oni koji su kupili Dubrovnik Card. Kada u Gradu bude između 6 i 8 tisuća ljudi, tada samo oni uz neke koji su napravili rezervacije imaju prioritet ulaska. Međutim, ako je situacija u crvenom, onda moraju pričekati. Takav način djelovanja se zove Pametni grad – zaključuje.