Aktualno

Top 7 2011.

Danas ispraćamo Staru godinu pa je red prisjetiti se kakva nam je bila. Odnosno koji su događaji na neki način obilježili život građana ovog grada, ali i države nam. U gomili raznoraznih političkih, društvenih, kulturnih, gospodarskih i inih događaja izabrali smo njih sedam

koji su po procjeni redakcije duLista ostavili trag na 2011. godinu, prvenstveno na ovoj našoj lokalnoj razini uz iznimku parlamentarnih izbora 4. prosinca 2011. No, i oni se mogu sagledati kroz lokalnu prizmu. Krenimo redom.

 
EPILOG AFERE ŠIPAN
USKOK-ovi optuženici
 
Afera Šipan, koja je dubrovačku javnost potresala tijekom 2010. godine, svoj epilog dobila je u drugoj polovici 2011. Dubrovnik je tako dobio USKOK-ovog optuženika – ni više ni manje nego čelnog čovjeka grada – gradonačelnika Andra Vlahušića. Protiv njega i nezavisnog gradskog vijećnika Pera Vićana USKOK je 22. srpnja ove godine podignuo optužnicu zbog počinjenja kaznenog djela zlouporabe položaja i ovlasti te poticanja na zlouporabu položaja i ovlasti.

Nakon podizanja optužnice pred Županijskim sudom u Splitu čekalo se da se steknu zakonski uvjeti za sazivanje sjednice Optužnog vijeća čija je uloga bila očitovanje o optužnici. Optužno vijeće sastalo se tako 23. studenog 2011. godine, potvrdivši optužnicu protiv gradonačelnika i koalicijskog mu partnera u Gradskom vijeću Pera Vićana, a o tome je javnost upoznao upravo sam gradonačelnik i to priopćenjem.

– Budući da se radi o fazi procesa koja me obvezuje na tajnost, za sada ne mogu iznositi bilo kakve dodatne detalje. O tijeku procesa ću u okviru svih zakonom dopuštenih mogućnosti, kao gradonačelnik odgovoran svojim građanima, obavještavati građane Dubrovnika i cjelokupnu javnost. Želim još jednom naglasiti da se u potpunosti odričem inkriminacija koje mi se stavljaju na teret, potpuno siguran da ću svu apsurdnost optužbe kojom me se tereti uspjeti dokazati pred Sudom – napisao je gradonačelnik Andro Vlahušić.
 
PAPA IMENOVAO DON MATU UZINIĆA
Imamo biskupa!
 
Siječanj 2011. godine Dubrovniku, zapravo Dubrovačkoj biskupiji, donio je olakšanje. Papa Benedikt XVI imenovao je don Matu Uzinića, svećenika Splitsko-makarske nadbiskupije, dubrovačkim biskupom. Svečanost zaređenja upriličena je na blagdan Svetoga Josipa 19. ožujka kada je s novim biskupom mons. Matom slavio sav puk Dubrovačke biskupije.

– Ovaj trenutak ujedno je i zahvalnost svima koji su mi ovo omogućili. Na prvom mjestu je Bog, koji je vodio povijest ove biskupije i moju povijest. Hvala Svetom Ocu Benediktu XVI. na ukazanom povjerenju i obećavam mu vjerno služenje službe – rekao je na svečanosti zaređenja biskup Mate Uzinić.

Njegovo biskupovo geslo glasi 'Od ljudi za ljude', koje je, kako sam jednom prilikom objasnio izraslo iz njegovog promišljanja prihvatiti ili ne prihvatiti biskupski poziv.
 
IZBORI SKINULI KRINKE
Kukuriku mijena
 
Kraj 2011. godine u Hrvatskoj su definitivno obilježili parlamentarni izbori 4. prosinca. Nakon osam godina vlast je Kukuriku koaliciji na čelu s SDP-om i Zoranom Milanovićem predao HDZ. Jadranka Kosor zasjela je tako u saborske klupe kao šefica oporbe. No, kandidacijske liste za našu X. izbornu jedinicu odrazile su se i na pojedine lokalne političare.

Tako se šefica dubrovačkog HDZ-a, bivša dubrovačka gradonačelnica Dubravka Šuica na listi HDZ-a i Kerumovog HGS-a našla tek na 13. mjestu. A puno bolje na listi svoje koalicije nije prošao ni aktualni gradonačelnik Andro Vlahušić koji je zauzeo posljednju, 14. poziciju na Kukuriku listi za našu izbornu jedinicu. Po tome su Šuica i Vlahušić zapravo okarakterizirani kao najveći gubitnici.

Veliko razočarenje je vjerujemo doživjela i šefica dubrovačkog SDP-a Olga Muratti koju su stranački šefovi središnjice zaboravili. Iako je bila jedna od sedam dubrovačkih kandidata SDP-a za jedno mjesto na listi Kukuriku koalicije rezervirano za Dubrovnik, odluka je pala na Tatjanu Šimac Bonačić, nekadašnju čelnicu gradske organizacije, danas zamjenicu gradonačelnika Vlahušića.

Šimac Bonačić tako je ponovno zasjela u saborske klupe, no ovog puta u one vladajućih u Saboru. No, kufere će na putu za Zagreb uskoro pakirati još jedan gradski SDP-ovac i gradski vijećnik Oleg Valjalo. Njemu je pripala funkcija zamjenika ministra turizma, a novom Vladom RH dobili smo na vrhu države i jednog Dubrovčanina – odvjetnika Orsata Miljenića koji preuzima Ministarstvo pravosuđa.
 
ŠTO JE ISPLIVALO UZ 20. OBLJETNICU NAJTEŽIH NAPADA NA GRAD
Monumentalno postrojavanje
 
Obljetnica najtežeg napada na Dubrovnik tijekom Domovinskog rata, i to ona 20. dovela je do svojevrsnog raskola među populacijom dubrovačkih branitelja. Zapravo organizirana su dva različita obilježavanja 20. obljetnice najtežeg napada na Grad 6. prosinca 1991. Jedna na Srđu u organizaciji Udruge hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata Dubrovnik i Inicijativnog odbora na čelu s Cvijetom Antunovićem, koji, nevjerojatno ali istinito, nema status branitelja Dubrovnik jer nema prijavljeno prebivalište u ovom gradu.

Drugu proslavu organizirali su zapovjednici dubrovačkih ratnih postrojbi iz 1991. godine, koji su na Stradunu obavili postrojavanje dubrovačkih branitelja iz 1991. godine, kojima je tom prilikom uručena medalja i plaketa 'Dubrovački branitelj 1991.'

Tako je nakon 20 godina puno toga isplivalo na površinu, a dubrovački branitelj Cvijeto Antunović odlučio se obračunati sa svim lažnim braniteljima i invalidima.
Na jednoj od konferencija za novinare uoči obilježavanja 6. prosinca na Srđu Antunović je rekao:

– Ne slažemo se s postrojavanjem na Stradunu i ne priznajemo brojno stanje ljudi koji će tamo biti. Ti ljudi koji će biti tamo dijelom su lažni branitelji, lažni invalidi i ratni profiteri koji su iskoristili Domovinski rat za svoje interese i materijalno bogaćenje. Neka mi oproste svi istinski branitelji na ovim riječima. Ta grupa profitera reketari Grad Dubrovnik i Županiju s proslavom na Stradunu i prave abnormalne troškove, koji će prekoračiti preko milijun i pol kuna, a koji su se mogli utrošiti u nešto pametnije.

Organizaciju na Stradunu vode general Nojko Marinović, Edvard Čengija, Rudi Butković, Ante Vulić, Krešo Klarić i bivši gradonačelnik Vido Bogdanović, koji je to sve mogao davno riješiti. To postrojavanje će se obaviti u šuškavcima i kapama Hrvatske vojske koje nisu prikladne za jedne časnike i dočasnike koji su istinski branili svoj Grad. To je još jedan šamar dostojanstvu hrvatskog branitelja – zaključio je Antunović.
 
JEDINI INFRASTRUKTURNI USPJEH
Vlahušića gumno
 
Ipak se kreće! Mogli su uzviknuti Dubrovčani nakon što su početkom lipnja, nakon dugo vremena stagnacije konačno ugledali završen važan prometni projekt – kružni tok na Solskoj bazi, od milja nazvan Vlahušića gumno.

Jer treba priznati da je nakon nekoliko zahvata u regulaciji prometa – od desnog skretača na Domu zdravlja, ukidanja žute trake u Ulici dr. Ante Starčevića, do potpuno nove regulacije prometa kroz Gruž, oko place, odnosno parka Luja Šoletića, ovo ljeto ipak bilo manje gužvi nego što je to uobičajeno za dubrovačka ljeta.

Ima tu stvari koje bi se dale korigirat, poput usklađivanja semafora na Domu zdravlja i Splitskom putu kako se ne bi događalo da brojna vozila iz prava Vojnovića prema Splitskom putu zbog velike kolone ostanu usred raskrižja, ali…

Još da se do ljeta 2012. godine, a bilo je takvih najava, konačno nakon desetljeća čekanja, riješi i istočni ulaz u Grad na Ilijinoj glavici, puno bi se lakše vozilo gradskim prometnicama. No, svjesni smo kako treba još puno toga napraviti po pitanju odvijanja prometa u Dubrovniku. A o prometu u mirovanju nećemo niti govoriti…
 
IGRE I IGRICE OKO LIBERTASA
Agonija i dalje traje
 
Dubrovački gradski prijevoznik Libertas je prije nekoliko dana proslavo svoj 101. rođendan. Početak modernog javnog gradskog prijevoza u Dubrovniku označilo je puštanje u promet tramvajske linije Pile-Kolodvor davnog 22. prosinca 1910. godine. Od tada do danas Libertas i njegovi radnici puno su toga proživjeli, a vjerujemo kako im je 2011. godina bila jedna od težih.

U ovoj se godini zaoštrio odnos sa susjednim Općinama suvlasnicima Libertasa, a posljedica svega bilo je ukidanje autobusne linije za Orebić. Ne treba niti spomenuti kako su u cijeloj toj situaciji najviše oštećeni stanovnici Pelješca, odnosno svi oni koji su za prijevoz do Dubrovnika koristili tu autobusnu liniju. Burna je ovo bila godina za gradskog prijevoznika, radnike, suvlasnike – nizale su se međusobne optužbe, spominjale kaznene prijave, zazivao USKOK i DORH, radnici su nekoliko puta najavljivali štrajk, pa od njega odustajali, Konavljani su prijetili kako će umjesto Libertasa izabrati novog prijevoznika…

Teške riječi i optužbe slušale su se cijelu godinu, a kulminacija svega bilo je jednostrano raskidanje kolektivnog ugovora od strane direktora Libertasa Đura Deranje. Situacija se ponovno zaoštrila prije nekih mjesec dana najavom neuvrštavanja sistematizacije u novi kolektivni ugovor. Održan je i skup radnika sa samo jednom točkom dnevnog reda – izvješćem o jednostranom raskidanju kolektivnog ugovora te o nemogućnosti pregovaranja zbog spora oko za radnike vrlo značajnih pitanja, a koje treba urediti kolektivnim ugovorom.
 
 
300. OBLJETNICA ROĐENJA GENIJALNOG ZNANSTVENIKA
Boškovićeva godina
 
Godinu za nama obilježile su i brojne manifestacije kojima je slavljeno 300. godina od rođenja Josipa Ruđera Boškovića koji je rođen 18. svibnja 1711. godine u Dubrovniku  kao šesti sin i osmo dijete u obitelji koju su osnovali Nikola Bošković i Dubrovkinja Pavle Bettera.

Na inicijativu Vlade RH 2011. godina proglašena je Godinom Ruđera Boškovića, a Dubrovački muzeji su kao središnji dio proslave pokrenuli projekt »Hrvatska slavi svoga genija povodom 300. godišnjice rođenja – Ruđer Bošković ponovo u rodnom Dubrovniku«.

Tako je u Kneževom dvoru tijekom cijelog ljeta bila postavljena zanimljiva izložba dr. sc. Ivice Martinovića, koja je prezentirala njegov život i djelo: Bošković kao fizičar, matematičar, astronom, geodet, inženjer, pjesnik, filozof, diplomat, profesor na poznatim europskim sveučilištima, arheolog, arhitekt i konstruktor, te Bošković kao svećenik isusovac, domoljub – Dubrovčanin i Hrvat.
Postav ove izložbe je u prosincu otvoren i u središtu UNESCO-a u Parizu.

Značajan doprinos Boškovićevoj godini dao je i međunarodni znanstveni simpozij „Od Ruđera Boškovića do danas – doprinos hrvatskih znanstvenika svjetskoj znanstvenoj baštini“ koji su zajednički organizirali Institut Ruđer Bošković, Grad Dubrovnik i Biskupijska klasična gimnazija Ruđer Bošković.
Simpozij o Boškoviću održan je i u Rimu, na Gregoriani se u prosincu govorilo o značenje i svestranosti Ruđera Boškovića kao znanstvenika i kao vjernika te su prikazani su glavni trenuci Boškovićeva života i djelovanja u Rimu.

Još su brojni događaji organizirani povodom Boškovićeve godine. Tako je na rodnoj kući Ruđerova oca Nikole u Orahovu Dolu otkrivena spomen ploča i bista u spomen genijalnom znanstveniku, održana su brojna predavanja u samostanu Sv. Klare, kreirani su vizualni proizvodi kojima se pokušalo i turistički brendirati Boškovića, autobusi su vozili oblijepljeni njegovim likom…
 
 
 
 

Pročitajte još

‘Plavci’ ispisali 459 kazni!

Dulist

Srijedom se čita DuList!

Dulist

STUDIJA NEBOJŠE STOJČIĆA I MARUŠKE VIZEK Hrvatska najovisnija o turizmu među zemljama Mediterana, najranjivije županije na jugu

Dulist

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija