Profesor Sveučilišta u Dubrovniku Mato Brautović vodio je panel pod nazivom ‘Lažne vijesti i govor mržnje na internetu: Pretjerano ili stvarno?’ u srijedu u prostorima Sveučilišta.
– Danas postoji ogromno nastojanje država i nacionalnih autoriteta da uspostave kontrolu nad internetom i internetskim servisima, a s druge strane imamo ljude koji nastoje da to toga ne dođe, da država nema apsolutnu kontrolu nad internetom. Građani žele imati puno slobode i naučili su na internetu pisati i govoriti što hoće, dok s druge strane političke i ekonomske elite u Hrvatskoj i širom svijeta nastoje uspostaviti kontrolu nad internetom – rekao je Brautović.
Panelu su nazočili učenici 3. i 4. razreda opće i matematičke gimnazije, a najviše su ih zanimale moguće zakonske posljedice za objavljivanje lažnih vijesti ili informacija na društvenim mrežama. Brautović kaže da je hrvatski zakon po pitanju osobne odgovornosti ponešto neadekvatan, ali i da zakonodavstva Europske unije i šire kaskaju za trenutnim uvjetima na društvenim mrežama.
– Lažne vijesti su nešto što je postalo moralna panika zadnjih godinu dvije dana, od izbora Trumpa do danas. One postoje oduvijek, u obliku glasina, lažnih informacija ili jednostavno humora gdje se izvrću informacije. To je nešto što je sveprisutno u društvu, a ono što su društvene mreže omogućile jest da to postane vidljivije, i da ima veći doseg, premda je to upitno. Pogotovo u nekim situacijama poput ugroze sigurnosti, glasine i lažne informacije lakše kolaju. One su danas u središtu iz jednostavnog razloga je što je internet kao medij došao u zrelu fazu gdje su države i političke elite shvatili da je vrijeme da se to malo izregulira i da se taj najdemokratičniji medij cenzurira. Posljednjih nekoliko godina su krenule te rasprave o neutralnosti interneta, gdje država pokušava uspostaviti kontrolu jer taj medij dovodi u pitanje postojeće odnose unutar društva – nastavio je Brautović.
Također je rekao da lažne vijesti najčešće dijele stariji od 60, ali i ukazuje na paradoks da su ljudi konzervativnog stajališta više skloni praćenju vijesti suprotnog stajališta. Sam priznaje kako sam ne zna za moguća rješenja u trenutnoj situaciji, ali svesrdno zagovara što manju regulaciju interneta kao prvog potpuno demokratičnog medija.
U programu je bio i dolazak glavnog urednika Večernjeg lista Dražena Klarića, koji nije bio u mogućnosti sudjelovati.