Kultura

TAJNE STARIH DUBROVAČKIH KATEDRALA Vrijedni nalazi koji dovode u pitanje ono što znamo o osnutku Grada

Istraživačko-edukacijski projekt ‘Otkrivanje starih dubrovačkih katedrala’ koji se od 2015. godine provodi u Dubrovniku predstavili su u katedrali Gospe Velike dr.sc. Maja Zeman, dr.sc. Suzana Damiani i povjesničar umjetnosti Ivan Viđen.

Povjesničar umjetnosti Ivan Viđen podsjetio je kako se na ovome projektu radi već pet godina. Dao je i mali povjesni uvod.

-1979. Dubrovnik je pogodio veliki potres koji je oštetio Katedralu. Radi statičke sanacije koja je bila potrebna, započela su arheološka istraživanja 1981. te su trajala do 1986. Katedrala je do tada bila sanirana i predana tadašnjem dubrovačkom biskupu Severinu Perneku. Tijekom 1985. i 1986. krenula su i istraživanja na Bunićevoj poljani. Danas je dostupno otprilike oko 150 kvadrata nekadašnje katedrale i oko 200 kvadrata ispod Bunićeve poljane. Radove je koordinirao tada novoosnovani Zavod za obnovu Dubrovnika. Arheološka istraživanja i elaborate vodio je Institut za povijest umjetnosti iz Zagreba, zajedno sa partnerima. Važnost nalaza bila je već tada prepoznata. Ta su arheološka istraživanja ispod Katedrale bila pravi potres u znanosti. Istraživanja su otkrila prvu, bizantsku katedralu ispod romaničke što je dovelo u pitanje sve dotadašnje spoznaje o nastanku našeg grada i njegovoj povijesti. Do dan danas znanstvenici lome koplja oko interpretacija tih nalaza, a nas je posebno navelo da se pozabavimo ovom tematikom to što sve tri interpretacije počivaju na nalazima arhitekture. Budući da su konkretni arheološki nalazi 2015. bili neobrađeni i nepoznati, prirodno je izostala i cjelovita interpretacija cjelokupnog nalazišta, a to je jedno veliko nalazište, ne samo po važnosti nego i volumenu. Nemoguće je sagledati ovo nalazište bez objedinjavanja pokretnih i nepokretnih nalaza, a nadamo se da će naš projekt to uspjeti – rekao je Viđen te je podsjetio kako je zajedno s tadašnjim katedralnim župnikom don Stankom Lasićem razmišljao kako pristupiti sistematizaciji ove vrijedne građe.

Stanje nalaza, naglasio je Viđen, bilo je nezadovoljavajuće pa je stoga bilo potrebno puno truda uložiti u primarno raščišćavanje.

-Tada smo u dogovoru s akademikom Igorom Fiskovićem došli do ideje da napravimo radionicu na koju smo potrebnu radnu snagu i energiju za radove dobili od kolega koji se bave tim razdobljem i studentima koji dolaze u Grad, uče i rade. Početkom 2015. sklopili smo sporazum između Gradske župe Gospe Velike i Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu te je prva radionica održana krajem rujna 2015. Ovih dana imamo našu petu obljetnicu – istaknuo je Viđen.

Dr. sc. Maja Zeman predstavila je temeljne aktivnosti kroz pet godina projekta.

-Stručno i znanstveno smo obradili svu popratnu građu i arheološke nalaze te pokretne spomenike koji su proizašli tijekom istraživanja u podzemlju katedrale. Istraživanja su trajala do 1987. godine. Radi se o jednom od najsloženijih arhitektonskih kompleksa, ne samo na prostoru južnog Jadrana, već i istočne obale Jadrana s višeslojnim razdobljima počevši od kasne antike. Nalazi su bili pohranjeni i dijelom se još uvijek nalaze u južnom potkrovlju današnje katedrale. Samim time istraživanja iz 80-ih nisu bila dovršena te je trebala uslijediti obrada sve te građe, a potom i znanstvene objave. Međutim, zbog niza okolnosti pa tako i Domovinskog rata, s istraživanjem se nije nastavilo. 2015. je nastavljeno ono što je započeto prije 30 godina – rekla je Zeman te naglasila kako je posebnost ovog projekta to što se sve aktivnosti stručne i znanstvene obrade odvijaju kroz studentske radionice. Dodala je i kako ovaj projekt doprinosi već postojećim raspravama o osnutku i razvoju Dubrovnika.

-Napokon je sistematizirana građa pokretnih nalaza. Radi se o raznovrsnom materijalu od kamene plastike te je do danas obrađeno preko dvije tisuće velikih ulomaka i oko 500-tinjak malih ulomaka, zatim ulomaka stakla, keramike, metala. Sva je ta građa bila neadekvatno pohranjena. Uslijedilo je njihovo sortiranje prema materijalu. Što se tiče znanstvene obrade, kroz 2016. i 2017. završena je stručna i znanstvena obrada ulomaka. Nakon čišćenja i sistematizacije te katalogizacije nalaza, to će biti prva u nizu monografija koje planiramo objaviti – stakleni ulomci iz katedrale. Što se tiče kamenih ulomaka, obrađeno je do danas njih oko 2000. Oni su najprije svi očišćeni i izmjereni, rađen je opis svakog ulomka te su dobili svoje kataloške jedinice. Svi ti podaci su uneseni i u digitalni katalog. Mimo toga, od 2017. započela je u većoj mjeri obrada zidnih oslika katedrale i tu smo proširili broj nalaza. Ispostavilo se da mimo ulomaka koji su bili pohranjeni u južnom potkrovlju katedrale, postoji još 300-tinjak kutija iz podzemlja  tj. u džepu ispod oltara sv. Križa i dodatno su se pridružili ulomci pohranjeni u crkvi Gospe od Karmena te se ustanovilo da pripadaju katedrali. Već se u početku pokazalo da će to biti na desetci tisuća fragmenata zidnog oslika iz različitih razdoblja. Pristupili smo skeniranju ulomaka u dogovoru s Konzervatorskim odjelom te fotografiranju. Krenuli smo sa sistematizacijom građe. Osobito je važna digitalitzacija naših dnevnika i bilježaka te nam je cilj napraviti interaktivnu bazu podataka – naglasila je Zeman.

Dr.sc. Suzana Damiani istaknula je kako još uvijek nisu uspjeli ni sagledati sve od 10 tisuća pronađenih ulomaka, ali da su zato oni bili odlična prilika za njihove studente kako bi vidjeli različite slojeve žbuke kao i sve tehnologije oslikavanja koje su korištene u antičkim vremenima.

-Naše aktivnosti krenule su 2018. nastavkom radova na dokumentiranju ulomaka. Tada još nisu bili dokumentirani ni skenirani svi ulomci, a još uvijek imamo neke koji nisu skrenirani. Tako imamo pristup i možemo vidjeti motive te napraviti konstrukcije. Samim uvidom u lice oslikanih ulomaka nismo mogli dobiti ideju radi li se o istovrsnim ulomcima kako bismo ih spojiti i rekonstruirati. Naš korak dalje bio je uvid u različite žbuke na kojima su se nalazili ti različiti oslici. Na tim ulomcima vidimo slojeve koji su sljedili sukcesivno jedan iza drugoga, dakle bili su oslikavani zatim prežbukavani i ponovno slikani – rekla je Damiani.

Inače, ovaj projekt provodi se u suradnji Gradske župe Gospe Velike iz Dubrovnika i Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, u partnerstvu s Institutom za povijest umjetnosti u Zagrebu, Akademijom likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu i Institutom za arheologiju u Zagrebu, a u kojem sudjeluje i više vanjskih suradnika iz znanstvenih i kulturnih institucija iz Zagreba i Dubrovnika.

Pročitajte još

Predstava ‘Pod istim krovom’ izvedena u Lazaretima

Dulist

Večer lijepih nota u Dvoru uz violinisticu Evu Šulić i DSO

Dulist

Komorni sastav DSO-a s violinisticom Evom Šulić u četvrtak u Dvoru

Dulist

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija