Studija o utjecaju na okoliš za brzu cestu Dubrovnik – Zračna luka Čilipi je izrađena! Studija je upućena u postupak procjene utjecaja na okoliš koju provodi Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, ističu u odgovoru za DuList iz Hrvatskih cesta Očekuje se, navode dalje, održavanje prve sjednice Stalnog savjetodavnog stručnog povjerenstva za ocjenu utjecaja na okoliš za zahvate autocesta i državnih cesta.
— Nakon prikupljenog mišljenja članova Stalnog povjerenstva, Studija utjecaja na okoliš upućuje se na javni uvid i javnu raspravu te će biti dostupna zainteresiranoj javnosti na komentare i mišljenje – navode iz Hrvatskih cesta. Nisu nam dali nikakve konkretne datume kad bi se sve to moglo odviti. Samo su još istaknuli da će se daljnji tijek projektiranja, odnosno izrada idejnih i glavnih projekata te ishođenje dozvola nastaviti nakon ishođenja rješenja o prihvatljivosti zahvata na okoliš.
Studija izrađena u listopadu
Provjerom službenih stranica Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, točnije dokumenta (Informacija o zahtjevu za provedbu postupka procjene utjecaja na okoliš) koji datira od 18. veljače 2022., vidljivo je među ostalim kako je Studiju utjecaja na okoliš izradio ovlaštenik tvrtka Dvokut Ecro d.o.o. iz Zagreba u listopadu 2021. godine. U dokumentu se također podsjeća i da je već proveden postupak prethodne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu. Početkom rujna 2020. godine, navodi se dalje, doneseno je rješenje da se ‘ne može isključiti mogućnost značajnih negativnih utjecaja na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže te da je potrebno provesti Glavnu ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu’. Navodi se i da će obavijest o održavanju javnog uvida i izlaganja, kao i nacrt rješenja biti objavljeni na stranicama ministarstva. Neshvatljivo je da se do danas nije iskomunicirala ova informacija, već ju je usputno spomenuo župan Nikola Dobroslavić su svom izvješću tijekom protekle Županijske skupštine.
Važan dokument
Na sjednici Vlade Republike Hrvatske koja se održala u veljači 2019. godine, brza cesta Dubrovnik je uvrštena na listu strateških investicijskih projekata. Riječ je o projektu koji je desetljećima u najavi, a rasprave o njenoj važnosti i potrebi mogu se čuti svako malo. Upravo je na prošloj Županijskoj skupštini brza cesta bila glavna tema, a jedan od vijećnika Ivo Karamatić rekao je da ‘najvažniji projekt brza cesta i dalje stoji u mjestu 40 godina’. Kad govorimo o Studiji o utjecaju na okoliš, radi se o dokumentu koji je nekoliko godina bio u izradi. Nikša Konjevod iz Hrvatskih cesta upravo je u razgovoru za DuList krajem 2019. godine najavio kako će se javna rasprava o Studiji utjecaja na okoliš održati u ljeto 2020. godine. Proces se očito oduljio. Za Studiju je Konjevod tada rekao da je to jako važan dokument koji ima svoje proceduralne zakonitosti, kao i da je riječ o osjetljivom dijelu cijelog razvoja projekta. Studija daje odgovor na kojim bi se dionicama trebale provesti eventualne mjere tehničke zaštite, a da bi cesta bila prihvatljiva po pitanju zaštite okoliša i života stanovnika. ‘Sama studija ima ovlasti da provjeri dodatno svaki metar trase’, rekao je tada.
‘Monitoring’ populacije šišmiša
Isti sugovornik je u veljači 2022. godine za DuList rekao pojedinosti o izradi Studije.
—Kroz 2021. godinu smo morali odraditi tzv. ‘monitoring’ populacije šišmiša u zaštićenom krajobrazu Rijeke dubrovačke, i samo istraživanje je s izradom elaborata potrajalo nekoliko mjeseci iz razloga što se određena biološka populacija promatra u karakterističnom sezonskom životnom ciklusu, u cilju dobivanja ispravnih bioloških pokazatelja, naravno sve to u dogovoru i prema uputstvima kolega iz Ministarstva zaštite okoliša. Također prilično opsežan elaborat na kojem smo dugo radili je arheološko konzervatorski, a koji se odnosi na arheološka nalazišta na planiranoj trasi ceste i kojih ima čak oko 160 – rekao je tada Konjevod.
—Upravo iz gore navedenih razloga, morali smo pristupiti dodatnim istraživanjima, ali to naravno nismo znali u trenutku započinjanja izrade Studije. Kako ste već upoznati, radi se o iznimno za hrvatske prilike opsežnom projektu ukupne duljine 46 km, gdje imamo 30 km glavne trase od Osojnika do Čilipa i oko 16 km spojnih cesta, s približno 6 km tunela, i sve to u urbaniziranom i iznimno uskom teritorijalnom prostoru Grada Dubrovnika i naše Županije, tako da me osobno ne iznenađuje količina problema s kojom se susrećemo, a realno teško je i očekivati kod ovako velikih projekata da nećemo nailaziti na razne projektne izazove – naglasio je. Konjevod je tada rekao kako poslije rješenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš, prvo slijede svi propisani akti prostornog uređenja i gradnje, a potom izgradnja.
—Naravno poseban izazov na ovom putu je osiguravanje financiranja izgradnje. Predviđeni troškovi su okvirno oko 300 milijuna eura – naveo je, ističući kako se nadaju dobivanju EU sredstava. Kad ćemo se konačno voziti ovom cestom, Konevod je rekao:
— Nezahvalno je sada davati prognoze u tom smislu, ali smatram da smo nakon 50 godina od tih prvih planova i razmišljanja o brzoj cesti još od 1976. godine, konačno krenuli jasnim i dobrim putem. Sva prateća dokumentacija u smislu strategija i prostornih planova kao i dokumenata Europske unije je usklađena i ide nam u prilog. Također, Vlada RH čvrsto je sa svojim zaključcima poduprla ovaj projekt, ali i sve ostale projekte cestovnog povezivanja krajnjeg juga Hrvatske. Naša želja je da se projekt brže odvija, ali ritam realizacije nam prvenstveno diktiraju opsežni hrvatski i europski propisi koje moramo ispunjavati – zaključio je tada Konjevod.
Prijepori…
I dok se čekaju rezultati Studije utjecaja na okoliš, moramo napomenuti kako se o prolasku brze ceste preko Rijeke dubrovačke vode žustri prijepori. Naime, Hrvatske ceste i Dubrovačko-neretvanska županija su stava da trasa brze ceste prolazi kroz područje krajobraza Rijeke dubrovačke te u blizini izvorišta Rijeke Omble. Takvo mišljenje ne dijeli aktualna gradska vlast na čelu s gradonačelnikom Matom Frankovićem. Oni naime drže da bi taj pravac naštetio vizurama, ali i zaštićenom prirodnom krajobrazu te je stoga jednom prilikom postavio pitanje postoji li mogućnost uspostavljanja druge trase koja ne bi prolazila kroz Rijeku dubrovačku. Naime, jedna od mogućih trasa, kako nam je 2019. rekao Konjevod, bilo je de facto premoštenje Rijeke dubrovačke na mjestu postojećeg mosta. Postavlja se pitanje hoće li ova Studija, ukoliko dobije zeleno svjetlo, biti završna točka te se neće uopće razmatrati druge opcije prolaska trase…
Objavljeno u tiskanom izdanju 28. rujna 2022.