Reforma lokalne samouprave ovih je dana ponovno u fokusu javnosti. Čekaju se, naime, kriteriji za funkcionalno i stvarno spajanje pojedinih općina, a koji bi se prema pisanju nacionalnih medija uskoro trebali naći pred Vladom RH. Zanimalo nas je stoga hoće li spajanje određenih poslova provesti općine u dubrovačkom susjedstvu. Ima li za to uopće potrebe? Pitanje je koje smo uputili načelnicima Konavala, Župe dubrovačke i Dubrovačkog primorja.
Cilj je – efikasno pružanje usluga
Konavoski načelnik, ujedno i predsjednik Hrvatske zajednice općina Božo Lasić naglašava kako je ovdje riječ o funkcionalnom povezivanju između nekih općina, kojima je takvo povezivanje potrebno.
-Cilj je zapravo efikasno pružanje komunalnih usluga građanima. To je prva stvar koju treba naglasiti, ali u medijskom se prostoru to poistovjećuje s ukidanjem ili spajanjem općina – govori Božo Lasić te naglašava kako se sukladno Europskoj povelji o lokalnoj samoupravi ni spajanje niti ukidanje općina ne može provesti bez referenduma građana.
Lasić je stava kako je posebno na lokalnoj razini važna demokracija. Objasnio je to ovako: Nakon što se izabere premijer ili predsjednik države, građani s njim zapravo nemaju više nikakvog doticaja.
-S načelnicima, vijećnicima i pročelnicima građani su svakog dana u kontaktu i upravo je tu itekako važna interakcija između stanovnika i lokalne uprave. Da je nama općina ostala Pred Dvorom 1, ne bismo napravili sve ovo što danas imamo, od doma umirovljenika, vrtića, asfalta, kanalizacije, vodovoda… Čisto sumnjam da bi se nešto tu napravilo. Ne govorim da su kolege u Dubrovniku loše radile, ali je činjenica kako vi danas u Dubrovniku nemate sva mjesta povezana vodom, a mi u Konavlima imamo. Gledajući s tog aspekta, lokalna uprava je bitna za ljude koji žive na tom području, da su što bliže onima koji imaju izvršnu i odgovornu vlast, da su s njima u stalnom kontaktu – stava je konavoski načelnik Božo Lasić.
Spajat će se oni bez kadrovskih uvjeta
Upitali smo ga i ima li u ovoj novoj reformi mjesta za povezivanje određenih poslova primjerice sa susjednom Župom dubrovačkom.
-Naravno da ćemo se povezivati ako bude prostora za to. Mi smo i sad povezani, komuniciramo, kontaktiramo, koristimo zajednička iskustva… Međutim, ovo funkcionalno spajanje se pretežito odnosi na one općine kojima je to stvarno potrebno i koje imaju daleko manje stanovnika nego što imamo primjerice mi ili Župa dubrovačka. Mi na našem području pokušavamo servisirati što možemo, a kamoli da sad idemo prelaziti granicu pa da pomažemo Župi ili oni nama. No, ovo spajanje poslova odnosit će se na one općine koje nemaju kadrovske uvjete za ispuniti sve obveze koje od njih traži i lokalno stanovništvo i država. Stoga je logično da će se u takvim sredinama povezati i objediniti pojedini poslovi kao što su vodoopskrba, prijevoz putnika, važni komunalni poslovi… Zakon i sad to dozvoljava, ali je bio problem u financiranju. Sad se to misli napraviti iz fonda Oporavka i otpornosti – objašnjava nam Lasić.
Smatra kako bi se trebala napraviti razlika između manjih i većih općina.
-Ne u smislu da manje ukidamo nego eventualno da se većima daju veće ovlasti, a manje da se povezuju. Vrlo je bitno kad lokalno imate nekoga tko je zadužen i odgovoran, kome se možete doći požaliti, i tko će se truditi. Krajnji cilj ovog funkcionalnog spajanja trebalo bi biti efikasno pružanje usluga građanima, a s tim se podrazumijeva i pojeftinjenje različitih usluga – zaključio je Lasić.
Već imamo zajedničke djelatnosti
Načelnik Općine Dubrovačko primorje Nikola Knežić također ističe kako se nova reforma ne odnosi na općine kakva je ona kojoj je na čelu.
-Stava sam da se ovo ne odnosi na nas već na manje općine. Mi smo općina koja se proteže na 200 kilometara kvadratnih te imamo godišnji proračun između 15 i 20 milijuna kuna. Samoodrživi smo te ne dobivamo nikakva državna sredstva u vidu pomoći još od Domovinskog rata. Mislim da se funkcionalno spajanje odnosi na nerazvijene općine ili one koje se ne mogu same financirati. Dok ne izađe neki konkretan nacrt, teško mi je išta komentirati – mišljenja je Knežić.
No naglašava kako Dubrovačko primorje već obavlja neke zajedničke djelatnosti s drugim općinama i gradovima. Riječ je o vodoopskrbi, javnom prijevozu, odvozu otpada… Zapravo svemu onome što je zakon i predvidio.
-Tu smo se već davno funkcionalno spojili, u biti nismo se nikad funkcionalno niti razdvojili jer kad su nastale općine ostali smo suvlasnici u komunalnim društvima kao što su Libertas, Čistoća, Vodovod… S druge strane, razdvojili smo se u obavljanju hortikulturnih usluga, održavanju cesta i u svemu onome što zakon kaže da svaka jedinica lokalne samouprave mora raditi – navodi nam Nikola Knežić.
Mjesta za suradnju ima
O zajedničkim komunalnim djelatnostima s Gradom Dubrovnikom govorio je i načelnik Općine Župa dubrovačka Silvio Nardelli. Rekao je kako je župska općina i sad vezana za Dubrovnik. Ne samo Župa već i više okolnih općina.
-Mi smo i suvlasnici dijela javnih poduzeća, koja na našem teritoriju obavljaju javni prijevoz, odvoz otpada, Sanitat obavlja deratizacije i dezinsekcije, a tu je i Groblje Dubac, koje se gradi na našem teritoriju, ali smo s Gradom osnovali zajedničku tvrtku. Na više načina smo stoga komunalnim poslovima vezani s drugim jedinicama lokalne samouprave, odnosno s Gradom Dubrovnikom – rekao je načelnik Nardelli.
Ističe kako se dosad nije ukazala potreba objedinjavanja određenih poslova s Općinom Konavle, ali, mišljenja je kako to ne treba isključiti ako se potreba ukaže. Kao ideju za neku moguću buduću suradnju naveo je sportski objekt, odnosno bazen koji bi se mogao realizirati kako s Dubrovnikom tako i s Općinom Konavle.