Nakon 13 godina od pokretanja istrage, potvrđena je Uskokova optužnica protiv načelnika Općine Župa dubrovačka Silvija Nardellija u slučaju Hotela Župa. Informaciju nam je potvrdio sam načelnik koji ističe kako se ovaj postupak na njegovu žalost vodi još od 2009. godine te da bi volio da se prije okončao. No, optužnica je tek sad potvrđena.
Ponovio je ono što je govorio i 2009. godine.
-Nisam napravio ništa nezakonito niti nečasno. Koliko sam s jedne strane očekivao da niti neće doći do podizanja optužnice, toliko mi je s druge strane drago da se to pitanje konačno riješi da skinem sa sebe taj teret i neugodnosti koje sam sve ove godine proživljavao, sporadično, a posebno pred izbore budući da su to koristili moji politički oponenti da me degradiraju – rekao je Nardelli.
-Uvjeren sam da ću dokazati da nemam ništa s onim što mi se stavlja na teret – zaključio je župski načelnik.
Inače istragu je Uskok pokrenuo još 2009. godine, a prema tadašnjem priopćenju za javnost Županijskom sudu u Splitu je podnesen istražni zahtjev protiv četvorice hrvatskih državljana zbog osnovane sumnje da su počinili kazneno djelo zloporabe položaja i ovlasti, poticanja na zloporabu položaja i ovlasti te primanja i davanja mita. Uz Nardellija istražni zahtjev podnesen je i protiv tadašnjeg člana župskog poglavarstva Vlaha Kesovije, direktor Hotela Župa Kruna Hercega te člana NO tvrtke Župa Davora Maravića.
Prema tadašnjem priopćenju USKOK.a, osnovano se sumnja da su osumnjičenici od kolovoza do listopada 2007. godine u Dubrovniku; a nakon što je prethodno jedno trgovačko društvo iz Zagreba kupilo dioničko društvo iz Srebrnog u čijem je vlasništvu jedan hotel, da bi kao investitor izgradilo hotel s pet zvjezdica na mjestu tog hotela; trećeosumnjičenik, kao direktor dioničkog društva iz Srebrnog i punomoćnik dioničkog društva iz Zagreba, u dogovoru s četvrtoosumnjičenikom koji mu je nadređen, a inače je član Nadzornog odbora dioničkog društva iz Srebrenog i suosnivač društva koje je vlasnik trgovačkog društva iz Zagreba, ponudili prvoosumnjičeniku i drugoosumnjičeniku novac radi donošenja rješenja o plaćanju komunalnih doprinosa u znatno manjem iznosu od stvarnog stanja. Naime, oni su za navedenu uslugu prvoosumnjičeniku, inače načelniku jedne općine i drugoosumnjičeniku, članu poglavarstva te općine zaduženom za pitanja komunalnih djelatnosti, prostornog uređenja i zaštite okoliša, ponudili 1.800.000 kuna, a što su oni i prihvatili. Potom je trećeosumnjičenik, sukladno dogovoru s četvrtoosumnjičenikom, zatražio od jedne muške osobe izradu tri izračuna obujma građevine kao podloge za utvrđivanje visine komunalnog doprinosa i to jedan realan, a dva neistinita. Nakon toga je trećeosumnjičenik najmanji izračun u iznosu od 32.857,31 kubičnih metara dostavio glavnom projektantu koji je potom jedan primjerak izračuna uložio u mape glavnog projekta dok je drugi primjerak ovjerio potpisom i pečatom jednog društva i dostavio ga 9. listopada 2007. u Općinu. Istog dana su prvoosumnjičenik i drugoosumnjičenik, u namjeri da trgovačkom društvu iz Zagreba pribave veliku materijalnu dobit, te znajući da Općini treba platiti iznos od 9.247.022,40 kuna, donijeli rješenje prema kojem to društvo kao investitor treba platiti komunalni doprinos u iznosu od 5.257.169,70 kuna, što su investitori i uplatili. Na opisani su način tom društvu pribavili protupravnu imovinsku korist u iznosu razlike koju su trebali platiti i uplaćenog iznosa te oštetili Općinu za iznos od 3.989.852,27 kuna.
Prethodna vijest